Kvote se dijele između entiteta Republika Srpska i Federacija BiH i riječ je o dobroj vijesti za investitore. Elektroenergetski sustav BiH će sada moći prihvatiti skoro 1.665 MW VE i fotonapona, a odluka je donesena temeljem Analize integracije nOIE u EES BiH s aspekta regulacijske rezerve za balansiranje.
Velik broj zahtjeva
Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, u čijoj je nadležnosti izdavanje energetskih dozvola, koje su preduvjet za građevinsku, ima zahtjeve za gradnju elektrana snage veće od 700 MW, a energetsku dozvolu je dobilo pet investitora za vjetroelektrane za 230 MW, a šest ih je bilo na čekanju krajem prošle godine, s još 190 MW.
Od pet izdatih dozvola izgrađena je VE Mesihovina (50,6 MW), i VE Jelovača (36 MW), gradnja VE Grebak (50 MW, Republika Srpska) treba početi idući mjesec dok su ostali imaoci dozvola tražili produžetak njihove valjanosti i trebaju napraviti nove eleborate priključka na mrežu jer su se u međuvremenu mijenjala pravila.
“Odluka je posebno važna za investitore koji namjeravaju graditi
vetroelektrane i solarne elektrane u BiH čija proizvodnja je namijenjena
za izvoz, jer realizacija ovakvih projekata ne ovisi od raspisivanja
aukcija. Takve investicije su već najavljene u BiH, premda se ne zna
kakave ugovore o otkupu (PPA) potencijalni investitori namjeravaju
koristiti za plasman energije, prije svega, na regionalna tržišta”, komentirao je prof. dr. Mirza Kušljugić s Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta u Tuzli.