Ova godina bi trebala biti ključna za cijelu energetiku jer se očekuje ubrzavanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima, dok se čak i u najrazvijenijim tržištima potrošnja ugljena smanjuje. To pokazuju nedavne analize tvrtke Frost & Sullivan pod nazivom 'Mogućnosti rasta zbog dekarbonizacije na svjetskom energetskom tržištu 2019. - 2030.'
Pad troškova i nove energetske politike koje potiču obnovljive izvore koje prihvaćaju brojne zemlje u šest ključnih dijelova svijeta (Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Bliskom istoku, Kini i Indiji) glavni su razlozi zašto bi do kraja desetljeća značajno trebao porasti i broj i instalirana snaga sunčanih elektrana i vjetroelektrana.
Velika ulaganja
Uz to, očekuje se da će do 2030. godine ulaganja u obnovljive izvore u cijelom svijetu dosegnuti 3,4 bil. dolara, od čega će samo na vjetroelektrane i sunčane elektrane otpadati 2,72 bil. dolara. Tako bi 2030. godine instalirana snaga obnovljivih izvora (uključujući hidroelektrane) trebala činiti čak 54,1% ukupne instalirane snage svih energetskih postrojenja u svijetu, dok bi udio samo sunčanih elektrana i vjetroelektrana trebao iznositi 37,9%.
Velike promjene u cijelom svijetu
Osim velikih ulaganja u obnovljive izvore, do kraja desetljeća se očekuju i velike promjene na energetskim tržištima u svim dijelovima svijeta. Tako se zbog visokih cijena energije u Sjevernoj Americi sve više razvija poslovno područje energetskih usluga i ugovora o energetskim uslugama, a njegova bi se tržišna vrijednost do 2030. godine trebala udvostručiti, na čak 19,14 mlrd. dolara. Istodobno bi u Južnoj Americi zbog porasta broja stanovništva, ali i porasta bruto domaćeg proizvoda i sve veće elektrifikacije i industrijalizacije potrošnja za električnom energijom trebala rasti po godišnjoj stopi od 3,15%.
U Europi bi do 2030. godine ulaganja u rješenja za baterijsku pohranu energije trebala dosegnuti 12,91 mlrd. dolara, dok bi ukupna instalirana snaga trebala narasti s 2,91 na 70,02 GW. Na Bliskom istoku već sada dolazi do velikih promjena u energetskim politikama pojedinih zemalja. Tako Saudijska Arabija već provodi otklon od nafte i plina prema obnovljivim izvorima, a uz nju bi UAE, Katar i Iran trebali postati velika tržišta za primjenu Sunčeve energije.
U Indiji će u narednim godinama na obnovljive izvore otpadati čak 72,04% novoinstalirane snage energetskih postrojenja, a za buduća ulaganja ključni će biti troškovi ulaganja u projekte sunčanih elektrana i vjetrtoelektrane. Konačno, u Kini će se značajno ubrzati primjena rješenja za pohranu energije, čemu se i ne treba čuditi jer na Kinu otpada čak 62% svjetske proizvodnje baterija. Zbog svega toga značajno će pasti cijena takvih rješenja.
Obnovljivih izvora je sve više
Prema podacima, Bloomberg NEF-a, na obnovljive izvore je 2019. godine u svijetu otpadalo čak 67% novoinstalirane snage energetskih postrojenja. Pri tome su sunčane elektrane bila najviše korišteno novo rješenje za proizvodnju električne energije i zemljama kao što su Australija, Indija, Italija, Namibija, Urugvaj i SAD, pri čemu je novoinstalirana snaga širom svijeta dosegnula rekordan iznos od 118 GW. Pri tome je u čak 81 zemlji svijeta novoinstalirana snaga sunčanih elektrana u 2019. godini bila veća od 1 MW.
U skladu s time, ne čudi podatak da je Sunčeva energija postala četvrti energent za proizvodnju električne energije u svijetu. Naime, s ukupnom instaliranom snagom od 651 GW, ispred sunčanih elektrana danas su termoelektrane na ugljen, koje su s ukupnom snagom od 2089 GW i dalje na prvom mjestu, mada njihov broj i instalirana snaga iz godine u godinu padaju, a zatim slijede termoelektrane na plin (1812 GW) i hidroelektrane (1160 GW), dok su odmah iza sunčanih elektrana vjetroelektrane (644 GW).
S druge strane, udio sunčanih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u usporedbi s postrojenjima na fosilna goriva je mnogo manji i u svijetu je 2019. godine iznosio tek 2,7%. S druge strane, i to se mijenja jer se bi se novoinstalirana snaga sunčanih elektrana u svijetu u naredne dvije godine trebala povećati za 140 - 178 GW godišnje. Uostalom, udio sunčanih elektrana u svjetskoj proizvodnji električne energije još je 2010. godine iznosio tek 0,16%.
Naravno, istodobno pada i broj i snaga i udio u proizvodnji termoelektrana na ugljen. Zbog svega toga se procjenjuje da su emisije ugljičnog dioksida iz svjetske energetike u 2019. u odnosu na 2018. godinu pale za 1,5%, izvijestio je američki energetski portal 'Renewable Energy World'.
