Udruženje operatora europskih plinskih transportnih sustava ENTSO-G je jučer objavio svoj Summer Supply Outlook 2022 i popratni pregled Summer Supply Outlook 2021., za dublje razumijevanje izazova s opskrbom plinom. Izvješće je alarmantno za Hrvatsku, gdje nas političari uporno uvjeravaju da smo sigurni zato što imamamo LNG terminal na Krku, i 25% vlastitog plina, te da se prekida opskrbe iz Rusije i za sigurnost opskrbe ne treba bojati. 

U pravilu, procjene ENTSOG Summer Supply Outlook ispituju sposobnost europske plinske infrastrukture da omogući visoku razinu utiskivanja plina tijekom nadolazećeg ljeta u podzemnim skladištima, kao i mogući razvoj potražnje, ponude i izvoza od 1. travnja do 30. rujna 2022. Za ovo izvješće, ENTSOG je dodatno procijenio ovisnost EU-a o ruskoj opskrbi kako bi se zadovoljila potražnja za plinom, kao i za utiskivanje u europska skladišta plina i procjenu potencijalnog poremećaja u opskrbi iz Rusije. Osim Latvije, Estonije i Finske ni jedna zemlja se ljeti ne oslanja na ruski plin, ali glavnina je o njemu ovisna kako bi do 1. listopada popunila svoja skladišta na određenih 80%, kako EK traži. 

Ako plin iz Rusije stane

U scenariju prekida ruske opskrbe koji počinje 1. travnja, većina europskih zemalja ne bi dosegla ciljnu razinu skladištenja od 80% ili 90% 1. listopada. Treba naglasiti da u slučaju potpunog prekida isporuke ruskog plina Hrvatska spada u grupu zemlja koja bi uspjela napuniti svoje skladište od pet do 35% (Hrvatska, Litva, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Rumunjska i Bugarska, Srbija). Uzgred, Hrvatska za razliku od drugih zemalja još nije počela puniti skladište Okoli i država će najvjerojatnije narediti HEP-u da to učini. Plinska skladišta bi u slučaju potpunog prekida iz Rusije bila puna samo u Velikoj Britaniji, Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj i Poljskoj, dok bi njemačka, nizozemska i talijanska skladišta bila na između 30 i 60% poopunjenosti. ENTSOG procjenjuje da Hrvatska čak 85% ovisi o ruskom plinu za punjenje svojih rezervi, baš kao Češka, Poljska, Švedska, Mađarska, Srbija i Rumunjska, a za Bugarsku to je 60%.

Latvija, Estonija i Finska izložene su riziku smanjenja potražnje. U Srednjoistočnoj Europi utvrđena su ograničenja uvoznih kapaciteta, kao i ograničenja kapaciteta plinske infrastrukture na sjeverozapadu i jugu Europe. 

Što se tiče ruske ovisnosti o opskrbi, procjena pokazuje da brza implementacija dodatnih kapaciteta u Europi može poboljšati suradnju između država članica u srednjoj i istočnoj Europi. 

Tehničke prepreke

Također pokazuje da obrnuti tok iz Francuske u Njemačku pod određenim uvjetima (npr. prihvatljivost odoriranog plina za skladišta i industrijske potrošače) ima potencijal pridonijeti smanjenju ovisnosti o ruskom plinu. Uvoz alternativnih izvora opskrbe iz Turske u Bugarsku može dodatno smanjiti ovisnost balkanskih zemalja o ruskom plinu. 

Piotr Kuś, generalni direktor ENTSOG-a, komentirao je: „Izvješće pokazuje da je 1. travnja 2022. prosječna razina skladištenja u EU (26%) u rasponu od prethodne sezone. Međutim, postizanje minimalne razine punjenja u europskim skladištima plina na kraju ljetne sezone ključno je za osiguranje opskrbe za nadolazeću zimu. Dodatna analiza koju je poduzeo ENTSOG za ovo izdanje izvješća odražava trenutnu geopolitičku nesigurnost i zabrinutost zbog poremećaja u opskrbi plinom.

Važno je napomenuti da ove procjene nisu prognoze očekivane opskrbe plinom, jer na opskrbu plinom utječu čimbenici izvan spremnosti infrastrukture, kao što su politike i tržišni faktori.