“U tom pogledu, financiranje novih postrojenja za spaljivanje ili mehaničko-biološku obradu odobrava se u ograničenom broju veoma opravdanih slučajeva u kojima ne postoji rizik prekomjernog kapaciteta te se u potpunosti poštuju ciljevi hijerarhije otpada. Sve su to ključna načela paketa za kružnu ekonomiju koja su u velikoj mjeri već uključena u postojeće sporazume o partnerstvu i programe u okviru kohezijske politike EU-a. U okviru podijeljenog upravljanja Komisija preispituje samo projekte čiji ukupni prihvatljivi troškovi premašuju 50 milijuna eura. Ako se projekti za izgradnju postrojenja kakve spominje uvaženi zastupnik prijave Komisiji za financiranje u okviru kohezijske politike EU-a u programskom razdoblju 2014. - 2020., Komisija će ih ocijeniti na temelju prethodno opisanog okvira.” - odgovorila je Creţu. “Prema stajalištu Komisije, za sektor otpada to znači kako planirane mjere u operativnim programima moraju biti u skladu s planovima gospodarenja otpadom koje izrađuju države članice kako bi ostvarile svoje ciljeve u području recikliranja. Na temelju toga prednost se daje aktivnostima i projektima kojima se promiče odvojeno prikupljanje, recikliranje, kompostiranje i pretvaranje otpada, koji se ne može reciklirati, u energiju. Ovo je potvrda da predloženim promjenama u gospodarenju otpadom prema načelima kružne ekonomije Hrvatska nakon nekoliko nepovratno izgubljenih godina konačno ima ministra zaštite okoliša koji razumije politiku Europske unije i kako ju optimalno iskoristiti za dobrobit Hrvatske i njezinih građana. Sada bi ministri poduzetništva i gospodarstva također trebali prepoznati I podržati ove pozitivne promjene koje stvaraju lokalna radna mjesta u Hrvatskoj i odmaknuti se od svog upornog zagovaranja korištenja fosilnih goriva.” - navodi Škrlec.
Milijarde kuna vrijedne sirovine završavaju na odlagalištima
Cirkularna ekonomija je rješenje za održivi razvoj i ekonomski rast
