Gradski zastupnik Vladimir Ferdelji ističe da obnova fasada zamišljena ovim projektom ne postiže nikakve energetske učinke budući da su gubici topline u zgradama kroz fasadu oko 30%, a 70% odnosi se na gubitke koji nastaju zbog loših prozora, neizoliranih krovova i podova. Stoga je, po njegovu mišljenju, ovaj program više bavi estetskom nego energetskom obnovom. U ovogodišnjem gradskom proračunu za obnovu pročelja predviđeno je samo 32 milijuna kuna. Tim novcem može se urediti tek pedesetak zgrada, i to bez većih energetskih ušteda. To znači da bi se postojećom dinamikom u planiranih šest do osam godina moglo obnoviti 300 do 400 zgrada, a već sada postoji oko 3.000 prijava. Upucavanje dvije milijarde kuna u projekt obnove pročelja značilo bi deset puta veće proračunske izdatke što upućuje na to da je prije riječ o predizbornom spinu nego realnim proračunskim mogućnostima, piše Tportal. Na razini države već postoji program obnove pročelja putem kojeg Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sufinancira projekte sveobuhvatne energetske obnove zgrada s udjelom od 60%. Stoga bilo logično da Zagreb svoj program obnove uskladi s državnim i tako poveća opseg aktivnosti i iskoristi bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Predstavljajući program obnove pročelja gradonačelnik Bandić pohvalio se da će se zapošljavanjem deset tisuća građevinaca na obnovi pročelja dvije trećine novca vratiti kroz porez i prirez u gradsku blagajnu. Ova računica čisti je predizborni spin jer kada bi bilo tako, značilo bi da od vrijednosti svakog građevinskog posla u Zagrebu dvije trećine otpada na prirez i porez.
U Rijeci o energetskoj obnovi zgrada
Do početka lipnja trebala biti objavljena lista zgrada kojima su odobrena sredstva
