Akcijski planovi energetske učinkovitosti koje su zemlje članice EU poslale u Bruxelles do te su mjere nevjerodostojni da bi protiv 13 država trebalo pokrenuti proces za narušavanje procedure, pokazuju rezultati prve analize usklađenosti akcijskih planova s europskom regulativom. Ista analiza ističe da su akcijski planovi Hrvatske, Irske i Danske ističu se kao "kredibilni i smisleni", za razliku od njemačkih, švedskih, finskih i planova velike većine srednje i istočnoeuropskih država, koje su predale nedovršene planove ili planove loše kvalitete, dok Luksemburg uopće nije predao akcijski plan. Kao rezultat analize mogle bi uslijediti vrlo visoke kazne za kršenje europske direktive o energetskoj učinkovitosti, čiji rezultati su tek napola ostvareni, pokazuje analiza Koalicije za energetske uštede koja predstavlja više od 150 tvrtki i 400 udruga. Izvještaj konstatira je EU sada na tragu postizanja samo 0,8% uštede u potrošnji energije, umjesto 1,5%, zacrtanih u direktivi do 2020. EU treba u lipnju objaviti nove ciljeve za energetsku učinkovitost do 2030., a ciljevi energetske učinkovitosti sada jedini nisu obvezni, iako bi se i to moglo sada promijeniti. U izvještaju se navodi da su akcijski planovi država uglavnom pogrešno računali uštede i njima pribrajali neprimjerene mjere kao što su porezi na energiju i porez na dodanu vrijednost. Kako se izrazio jedan francuski diplomat, ta direktiva promatra se kao "nebitna obaveza, svojevrsni luksuz", piše Euractiv.