Već sedmi put zaredom u organizaciji Hrvatskog udruženja za dizalice topline (HUDiT) održan je Dan dizalica topline. Time se i Hrvatska pridružila obilježavanju 3. međunarodnog dana dizalica topline, stručnog događaja koji je istodobno održan na čak 108 mjesta širom Europe. Povodom toga na tu je temu u prostorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu održan stručni skup koji je okupio brojne projektante, instalatere, predstavnike proizvođača opreme i akademske zajednice i sve koje zanima problematika dizalica topline. To je ujedno bila prigoda i za predstavljanje već 7. broja stručnog časopisa 'Tehnologije dizalica topline'.
Skup je započeo kratkim predstavljanjem tvrtke Inova, bosanskohercegovačkog proizvođača dizalica topline s propanom kao radnom tvari. Predavanje je održao Benjamin Buljubašić koji je napomenuo kako je tehničko rješenje dizalica topline razvijeno u suradnji s austrijskom tvrtkom Lambda i za sada su u programu dva modela: ACP10 i ACP15. "Propan je sigurna i pouzdana radna tvar za dizalice topline kada se one ispravno instaliraju i servisiraju," dodao je vezano uz primjenu propana.
Problematiku hidrauličkog povezivanja rashladnog ili klimatizacijskog sustava s dizalicom topline ili rashladnikom pojasnio je Pavao Jerković, tehnički direktor i član Uprave tvrtke Frigo Plus. "Uređaj može ispravno raditi samo ako je hidraulički usklađen s ostatkom sustava," naglasio je i na primjerima iz prakse pokazao zašto to tako mora biti. Jedan od tih primjera, među više od 3000 koliko ih je izvedeno širom Europe, je i rashladni sustav podatkovnog centra u Norveškoj s rashladnim učinom od čak 7,2 MW za koji je Frigo Plus isporučio opremu tek nakon što je dobio potvrdu da će se cijeli sustav uskladiti s njegovom opremom.
Zanimljiv projekt cjelovite rekonstrukcije energetskog sustava Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama prikazao je Franjo Novosel iz tvrtke MI MARIS. U sklopu tog projekta ugrađene su dizalice topline koje kao toplinski izvor koriste geotermalnu vodu koja se u tom kompleksu ionako koristi za medicinske, balneološke i turističke svrhe. "U projektima energetske obnove ključna su mjerenja potrošnje energije," napomenuo je.
Još jedan projekt, koji je tek započeo, ali u kojem će se dizalice topline koristiti u toplinarstvu predstavio je Mario Mihetec s FSB-a. Radi se o ugradnji dizalice topline tlo - voda u kotlovnici toplinarskog sustava u Velikoj Gorici. Cilj je da nova kotlovnica u velikogoričkom toplinarskom sustavu kojim upravlja HEP Toplinarstvo i na koju je spojeno šest stambenih zgrada sa 130 stanova u probnom roku bude do prosinca iduće godine.
Na što sve treba voditi računa pri izvođenju projekata dizalica topline upozorio je pak Miroslav Škalac iz tvrtke Škalac instalacije. Naime, ne postoji univerzalno rješenje za sve projekte, već kod svakoga od njih valja itekako voditi računa o zemljopisnom položaju objekta i klimatskim značajkama lokacije. Zbog toga nije moguće na jednak način ni projektirati ni ugraditi isti model dizalice topline u Slavoniji, Dalmaciji ili planinskim dijelovima Hrvatske.
Nakon dijela posvećenog stručnim izlaganjima održan je i kraći okrugli stol u kojem je, uz spomenute Franju Novosela i Pavla Jerkovića, sugovornica bila i doc. dr. sc. Marija Macenić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je moderator bio Mario Dodić, poznati influencer za dizalice topline. Dakako, u raspravu su se vrlo brzo uključili i drugi sudionici, pri čemu je, između ostaloga, spomenuto i da dizalice topline možda i ne bi trebalo pod svaku cijenu ubacivati u baš svaki projekt.
