Prodaja paketa od 25 plus jedne dionice INA-e mađarskom MOL-u bila je dobro zamišljen posao i da se ostvarilo sve što piše u strategiji srednjoročnog razvoja, bio bi to posao stoljeća. Zašto taj posao nije ispao dobro, to je drugo pitanje, ali njegov neuspjeh nije rezultat ugovora koji je vlada Ivice Račana potpisala s MOL-om. Rekao je to bivši ministar gospodarstva Ljubo JURČIĆ pred saborskim istražnim povjerenstvom za utvrđivanje okolnosti o prodaji dionica INA-e MOL-u 2003. godine, izvještava Vjesnik. Jurčić, koji je tad vodio prodaju Inina paketa dionica, naglasio je da politika nikad nije upravljala INA-om, nego da je tom kompanijom upravljalo 10 do 15 interesnih grupa, i to je, među ostalim, razlog zašto je trebalo dovesti strateškog partnera koji bi kontrolirao poslovanje. Na pitanje može li reći kolika je cijena te jedne dionice koja je prodana uz paket od 25%, Jurčić je rekao da je zbog te jedne dionice koja omogućuje upravljačka prava, cijena paketa 20 posto veća nego da je prodano samo 25%. Odbacio je tumačenja da su upravljačka prava koja je tim ugovorom dobio MOL nerazmjerno velika s obzirom na kupljeni paket. Ujedno je rekao da kupnja 25% dionica ne znači isto što i kupnja 23 ili 24%, budući da se s 25% kupuju i određena upravljačka prava. U činjenici da su Mađari u Inu doveli dio svojih zaposlenika, Jurčić ne vidi ništa sporno jer, kao strateški partneri imaju pravo zaposliti određeni broj ljudi. Ustvrdio je također da država nije mogla raskinuti ugovor s MOL-om, a za to, naglasio je, nije bilo ni potrebe, jer je hrvatska strana imala većinu u upravi i nadzornom odboru, odnosno pet članova, a Mađari dva. »Sva prava su ostala na hrvatskoj strani. INA-i je trebao nadzor, a to smo dobili jer su Mađari dobili jednog člana uprave zaduženog za financije. On, dakle, ni o čemu nije odlučivao, ali je kontrolirao trošenje sredstava«, rekao je. Naglasio je i da je zadovoljan postignutom cijenom od 505 milijuna dolara, budući da je knjigovodstvena vrijednost bila ispod 200 milijuna, a u javnosti je bila stvorena atmosfera da za taj paket nije moguće dobiti više od 250 milijuna dolara, piše Vjesnik. Slavko LINIĆ, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik vlade i predsjednik nadzornog odbora INA-e, u svom je iskazu rekao da je 2000. godine INA bila neuspješna, loše organizirana kompanija, koja je kasnila s plaćanjima državi i drugim tvrtkama 150 do 180 dana, a unutar same tvrtke bilo je mnogo kaznenih djela. Najviše gubitaka, istaknuo je Linić, kompanija je imala zbog neusklađenih cijena nafte i plina na domaćem i inozemnom tržištu. »Od gubitaša i neplatiše INA je 2002. bila dvije milijarde u plusu, sva račune je plaćala u roku od 15 dana te je postala dobro organizirana tvrtka koja pozitivno posluje«, naveo je Linić, upozoravajući da razlog privatizacije nije bila INA, nego loše stanje u državi. Bivši predsjednik Uprave INA-e Tomislav DRAGIČEVIĆ pred istražnim je povjerenstvom kazao da je svojedobno upozoravao potpredsjednika Vlade Damira Polančeca na gubitke INA-e zbog jeftine prodaje plina. »Od 2004. do 2009. nismo dizali cijenu plina, iako smo molili da poskupi barem pet ili deset lipa. U Opatiji 2008. sam govorio što znači kupiti skupo, a prodati jeftino«, kazao je Dragičević i izjavio da je Polančecu rekao da je plin platio zelenim dolarima, a da mu je Polančec na to kazao da je to 'lost oportunity' (izgubljena prilika). Dragičević je pojasnio da je to razlog gubitka od 2,5 milijardi kuna. Odgovorio je time na pitanje Gorana Marića kako to da se dug INA-e od 1,5 milijardi kuna prema državi porastao na dvije milijarde po ulasku MOL-a u upravljačke strukture, kao i dug prema dobavljačima s 1,8 milijardi na 4,5 milijardi. Dragičević je pojašnjavao da je Ina 2008. poslovala s gubitkom, a da se trebao novac za dovršetak investicija, piše Vjesnik. »Novca nije bilo pa se stalo s uplatama trošarina i zato su dugovi bujali. Ne znam na kojem se mjestu odlučilo da se trošarine ne uplaćuju, jer mi takvu odluku u Upravi nismo donijeli, no očito je da se nešto prešutno dogovorilo«, odgovorio je Dragičević. Govoreći o rješavanju posljednjeg duga INA-e prema državi, kazao je da je potpredsjednik Vlade Ivan ŠUKER svojim dolaskom u Inu »sve iznivelirao«. Dragičević je također rekao da Ina matica trenutačno zapošljava 10 000 radnika, a cilj je svesti ih na 7000, ali da to ne mora značiti otpuštanja. Također je rekao da će se investicije dovršiti do kraja godine i da će INA od iduće godine početi »zbrajati«. Pred povjerenstvom koje ima zadaću rasvijetliti sve okolnosti privatizacije INA-e trebali bi svjedočiti u dva dana svi ključni igrači tog procesa. Nakon Linića, Jurčića i Dragičevića, povjerenstvo će saslušati predsjednika Uprave Zoltana Aldotta, potpredsjednika Vlade Ivana Šukera, bivšeg premijera Ivu Sanadera te bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca.