MOL-ov potez da malim dioničarima Ine ponudi čak 2.800 kuna za dionicu koja je u četvrtak u trgovanju vrijedila tek 1.721 kunu mogla bi posve matirati Vladu. Naime, na taj način MOL, koji trenutno raspolaže s 47% dionica povećat će svoj udio preko 50%, do najviše 55%, te tako steći prevlast u kompaniji i bezupitnu kontrolu Glavne skupštine Ine. Koliko je MOL-u stalo da se domogne dionica kaže i suma koju su spremni za nju izdvojiti, 2,24 milijarde kuna, odnosno 400 milijuna eura, što je podijelilo mađarske financijske analitičare, no ta je vijest ipak uz odgodu parnice MOL-a i Surguta u Mađarskoj, snažno pogurala MOL-ovu dionicu za 6,7% na Budimpeštanskoj burzi. Ovim potezom MOL doslovce ubija dvije muhe jednim udarcem i Vladi izbija neke adute iz rukava. USKOK-ovim istražnim radnjama oko pokušaja preuzimanja Podravke i privatizacije Ine i Dioničarskog ugovora koji je potpisao Polančec, mađarska kompanija našla se na skliskom terenu. Postavljeno je opravdano pitanje - kako je MOL došao do upravljačkih prava? Je li platio premiju na činjenicu da je još s 25%, i naknadno s 47% udjela, dobio pravo samostalnog upravljanja Inom, gotovo bez upliva drugog vlasnika, Vlade? Može li se u sklopu istraga koje vode hrvatska tijela poništiti potpisani ugovori, ako se ustanovi počinjenje kaznenog djela? Mogu li ostati bez upravljačkih prava, ako su stečena kaznenim djelom? Puno je tu otvorenih pitanja. No, ako i kada u ovoj ponudi prema dioničarima MOL zaista i prijeđe natpolovičnu većinu neće biti mjesta pitanjima zbog čega tako suvereno upravlja kompanijom. Osim toga, utišat će se neke glasine prema kojima MOL već ima deponirane dionice kojima prelazi 51%. Sve će biti legalno i čisto. Ovo nije jedina dobrobit za MOL. Micanjem malih dioničara "iz igre" MOL preuzima kontrolu nad Glavnom skupštinom društva u slučaju da Vlada nije suglasna s njihovim potezima. Naime, Glavna skupština je ta koja odlučuje o uporabi dobiti ili izmiještanju sjedišta društva u drugi grad, ili čak državu. Ta skupština glavninu odluka donosi običnom većinom glasova. Vlada se naime prije ili kasnije mogla dosjetiti da na svoju strane pokuša privuči male dioničare kako bi pokušala prijeći 51% i većinom glasova na Skupštini krenuti u promjene Ugovora Ine i MOL-a i Statuta Ine, kako bi se osnažio položaj Vlade, kompromitiran lošim ugovorima s MOL-om. Uz to, moglo se ići na donošenje posebnog Zakona o Ini, kako ni jedan dioničar ne bi prešao 50%. Ako MOL kupi te dionice (a nema sumnje, kupit će ih) te prijetnje padaju u vodu. Upravljačka prava bit će u rukama MOL-a, "debelo" većinskog vlasnika Ine. HANFA je privremeno obustavila trgovanje Ininom dionicom dok javnost ne bude točno i ispravno obaviještena o okolnostima mađarske ponude, što će utvrditi HANFA. Ta formulacija čini se očajnička jer MOL ne postupa protivno zakonu, a ni za AZTN vjerojatno tu nema posla. Ali vidi se iznenađenje. Treba se pitati kako je došlo do ove ponude? Je li to nekakva krivica pregovarača koji su željeli izbjeći štetno preuzimanje plinskog biznisa vadeći kestene iz vatre? Ne čini se tako. Sve ovo prije je posljedica štetnih ugovora koji su prvo potpisali Polančec (Izmjene dioničarskog ugovora i Glavni ugovor o plinskom poslovanju), a zatim Šuker (Prvi dodatak glavnom ugovoru o plinskom poslovanju), kojim se zapravo dodatno pogodovalo MOL-u minimiziranjem rudne rente do trenutka u kojem se zaista više neće imati što iscrpsti iz hrvatske zemlje i morskog dna. Ne treba smetnuti s uma da bi Hrvatska odustajenjem od otkupa plinskog poslovanja dovela do bitnih povreda izmijenjenog Dioničarskog ugovora, na način da nastupa propisan slučaj otkazivanja u dijelu u kojem Hrvatska gubi pravo prvokupa Ininih dionica nakon isteka lock-up razdoblja. Možda treba stvari gledati s druge strane jer MOL do sada nije vukao krupne poteze bez dogovora s državom - je li ovo možda dogovor s hrvatskom stranom, koja je iz nekog razloga dala zeleno svjetlo, ili opet protrgovala neka svoja prava? Autorica ovih redaka ipak ima premalo službenih informacija na raspolaganju da bi mogla ocijeniti što je posrijedi. Kako god bilo, činjenica je da država dodatno gubi utjecaj nad ključnom energetskom kompanijom koja je kamen temeljac energetske samosvojnosti i održivosti države, koja zapošljava velik broj ljudi i upravlja rudnim bogatstvom. MOL će u naredna dva tjedna kontaktirati veće i manje Inine dioničare objašnjavajući im svoju ponudu, koju su već nazvali "lijepim božićnim poklonom". Uostalom, ona to i je, bar za one koji gledaju kratkoročno pa će brže-bolje za vrlo pristojan prodati dionicu kompanije koja ima sigurnu i svijetlu budućnost.