Službena Sofija čini odlučan korak prema realizaciji svojeg najvećeg energetskog projekta u posljednjim desetljećima.
Izgradnja 7. i 8. bloka nuklearne elektrane Kozloduj bit će prvi reaktori u Europi koji će raditi s novom tehnologijom AP1000 američke nuklearne tvrtke "Westinghouse Electric". Dosad samo dvije elektrane u svijetu koriste ovu tehnologiju, jedna u Sjedinjenim Američkim Državama i jedna u Kini. Ovim projektom treba se osigurati energetska neovisnost i dugoročna stabilnost za Bugarsku.
Nedavno su bugarske vlasti u New Yorku, s rukovodstvom američke banke Citi, postigle sporazum o partnerstvu između NEK Kozloduj – Novi kapaciteti d.d. i bankovne institucije za osiguravanje financiranja izgradnje novih nuklearnih kapaciteta na lokaciji bugarske atomske elektrane.
"Sporazum s Citi ključna je faza za uspješnu realizaciju prioritetnog energetskog projekta Vlade. To će osigurati energetsku neovisnost i dugoročnu stabilnost za zemlju", kaže ministar energetike Bugarske, Žečo Stankov.
"Uz dokazano iskustvo i snažnu mrežu Citi, osigurit ćemo potreban financijski okvir za isporuku sigurne, održive i pristupačne energije za buduće generacije", kaže Petjo Ivanov, izvršni direktor "NEK Kozloduj – Novi kapaciteti" d.d.
Radi se o najvećem nuklearnom projektu banke u Srednjoj i Istočnoj Europi.
"Citi je ponosna što predvodi financiranje energetskih rješenja s niskim ugljičnim emisijama. Proširenje NEK "Kozloduj" značajan je sporazum, jedan od prvih velikih projekata ove vrste. Ovaj projekt ključan je za energetsku budućnost Bugarske i Citi je posvećena osiguravanju financijske stručnosti potrebne za njegovu realizaciju", izjavila je Stephanie von Friedeburg, globalna direktorica za "bankarstvo u javnom sektoru" banke.
Početak rada 2035. godine
Iz Ministarstva energetike Bugarske kažu da je osiguravanje održivih izvora financiranja ključni element strategije za uspješnu transformaciju energetskog sustava zemlje u kontekstu zajedničkih ciljeva za energetsku i klimatsku sigurnost.
Nova dva bloka bugarskog Kozloduja imat će ukupan instalirani kapacitet od 2 300 MWe, odnosno oko 1 150 MWe po bloku.
Očekivanje je da će svaki od blokova generirati oko 9–10 TWh električne energije godišnje.
Ukupna procijenjena investicija koštala bi između 12–14 milijardi eura. No analitičari u Bugarskoj procjenjuju da će njihova izgradnja koštati oko 17,6 milijardi eura, što bi dovelo do toga da minimalna cijena električne energije koju bi se dobivala iz dva bloka iznosi 60 eura/MWh, bez uključivanja troškova goriva i drugih operativnih troškova, što bi moglo povećati cijenu i do 100–125 eura/MWh.
Inače, Bugarska je već izdvojila 766 milijuna eura za realizaciju projekta, gdje država treba sudjelovati s 30%.
Blok 7 očekuje se da počne s radom 2035. godine, dok blok 8 dvije godine kasnije, odnosno 2037. godine.
Bugarske vlasti kažu da je ovo još jedan znak da je zemlja aktivan sudionik u izgradnji nove energetske arhitekture Europe.
Kozloduj trenutno ima ukupno šest reaktora, ali u funkciji su samo blok 5 i blok 6, izgrađeni 1987. i 1991. godine. Svaki ima kapacitet od oko 1 000 MW, i oni zajedno proizvode više od 1/3 električne energije u Bugarskoj. Blokovi 1–4, koji su pušteni u rad između 1974. i 1982. godine, isključeni su u razdoblju 2002.–2007., zbog sigurnosnih razloga i kao dio uvjeta za pristupanje Bugarske Europskoj uniji.
