Sjeverna Makedonija iz rudnika kod Bitole dobit će nove količine ugljena za domaću proizvodnju struje. Zemlja se ne odriče korištenja ugljena za rad svojih termoelektrana unatoč europskim direktivama koje treba ispuniti.
Sjeverna Makedonija, nakon nekoliko desetljeća prvi put će staviti u funkciju nalazište ugljena „Živojno", u neposrednoj blizini REK-a „Bitola", najvećeg proizvođača električne energije u zemlji, što treba omogućiti Elektranama Sjeverne Makedonije da pokriju potrebe za ovim energensom iz vlastite proizvodnje. Dugogodišnja geološka istraživanja potvrđuju značajne rezerve visokokvalitetnog ugljena na toj lokaciji, navode iz Elektrana.
U Živojnu ima oko 24 milijuna tona ugljena.
„Na temelju tih ispitivanja izradila se opsežna rudarsko-tehnička dokumentacija koja potvrđuje tehničku izvodljivost i ekonomsku opravdanost za eksploataciju ovog rudnika. Ukupne eksploatacijske rezerve rudnika Živojno s primjenom tehnologije površinske eksploatacije izračunate su u količini od oko 23,6 milijuna tona. Očekuje se da će eksploatacija eksploatacijskih rezervi biti završena u razdoblju predviđenom za zelenu tranziciju, odnosno dekarbonizaciju elektroenergetskog sustava", navode iz Elektrana Sjeverne Makedonije za naš portal.
Ugljen iz lokalnih izvora
Sve se to događa u vrijeme kada zemlja, prema obvezama koje ima, ima rok do 2026. godine da zatvori prvi blok Rudarsko-energetskog kombinata-REK Bitola, a do 2030. godine sve termocentrale na ugljen.
No iz Elektrana navode da se ne odriču tog procesa i da je osiguravanje ugljena iz lokalnih izvora poput „Živojnog" logičan i strateški korak za nesmetanu proizvodnju električne energije do potpunog prelaska na zeleni scenarij.
Eksploatacijom ovog nalazišta u potpunosti će se pokriti potrebe za ovim energentom iz vlastite proizvodnje što će biti ključan čimbenik za dodatno snižavanje proizvodne cijene u REK-u Bitola. Eksploatacija će omogućiti ekonomski isplativ transport i manji ugljični otisak u usporedbi s uvozom. Istovremeno, to će omogućiti tvrtki i potpunu financijsku konsolidaciju koja će srednjoročno i dugoročno omogućiti značajna sredstva za ulaganja u nove projekte iz obnovljivih izvora, kao i u ekološka sredstva i mjere za poboljšanje kvalitete neposrednog životnog okruženja.
U uvjetima visokih cijena električne energije na međunarodnim burzama, osiguravanje stabilne i ekonomski isplative domaće proizvodnje energije predstavlja vrhovni nacionalni prioritet.
Skupa energija i negativne implikacije
Iz tvrtke dodaju da skupa energija ima ozbiljne negativne implikacije na cjelokupno gospodarstvo i društvo, zbog čega je potrebno poduzeti proaktivne mjere za smanjenje ovisnosti o nestabilnim globalnim tržištima.
„Suočavajući se s izazovima u opskrbi ugljenom iz postojećih izvora i komplikacijama povezanima s uvozom – koji podrazumijeva visoke troškove, značajan ugljični otisak, duge transportne putove i logističke prepreke – nameće se ključna potreba za pronalaženjem učinkovitog, jeftinog, brzog i ekološki prihvatljivijeg rješenja iz domaćih izvora. U kontekstu visokih cijena energije u regiji i Europi, zajamčena domaća proizvodnja električne energije imperativ je za održavanje stabilnosti makedonskog elektroenergetskog sustava", navode iz tvrtke.
Radi se o visokokvalitetnom ugljenu iz istog bazena, s parametrima koji su idealni za termoelektrane Bitola. Kalorijska vrijednost ugljena iznosi 8.500 kJ/kg. Početak rada nalazišta povezan je s procesima koji prethode toj djelatnosti. Već je osigurana koncesija za eksploataciju ugljena, a u tijeku je osiguravanje i dozvole za eksploataciju. Inače ugljen kao energens u cijeni električne energije u Sjevernoj Makedoniji sudjeluje s oko 50 posto.
