Geotermalna energija može zadovoljiti rastuću potražnju za pristupačnim dekarboniziranim energetskim rješenjima u Europi, ali potreban je politički okvir, točnije potpore i zakonodavstvo kako bi se potaknula ulaganja i ubrzao rast njezine primjene. To je glavni zaključak najnovijeg izvješća o tržištu geotermalne energije u Europi, koje je upravo objavilo Europsko vijeće za geotermalnu energiju (EGEC).
Radi se o dokumentu koji se objavljuje svake godine i pruža sveobuhvatan pregled primjene geotermalne energije u Europi, uključujući trenutačne trendove i predviđanja o budućem razvoju. Izvješće je ponajviše usmjereno na stanje u tom području u 2025. godini, no donosi i prognoze što će se sve, na osnovi najboljih dostupnih podataka, događati u narednom razdoblju.
Neki od ključnih zaključaka iz izvješća su sljedeći
Primijećen je stalan rast primjene geotermalne energije u području daljinskog grijanja i hlađenja. Tako je prošle godine u pogon pušteno deset novih sustava: tri u Francuskoj, po dva u Njemačkoj i Nizozemskoj i po jedan u Danskoj, Srbiji i Španjolskoj. Time se ukupni toplinski učin takvih sustava širom Europe povećao za 70 MW, na više od 6 GW, dok se njihov broj povećao na 434. Uz to, u raznim fazama razvoja upravo je više od 500 takvih projekata pa bi se u narednim godinama taj toplinski učin mogao povećati za još 6 GW.
Kada se radi o tzv. plitkoj geotermalnoj energiji, koja se iskorištava pomoću dizalica topline tlo - voda i voda - voda, nakon velikog pada na tržištu do kojeg je došlo 2024., prošle je godine ostvaren oporavak. Tako je širom Europe prodano oko 123 000 takvih uređaja ili za 10% više u odnosu 2024. godinu. Istodobno je ukupan broj instaliranih uređaja u Europi premašio 2,5 milijuna, što potvrđuje rastuću važnost takvih izvora toplinske, ali i rashladne energije. Nastavak rasta i to eksponencijalan očekuje se i do kraja ove godine.
Prošle je godine u pogon pušteno pet novih geotermalnih elektrana: tri u Turskoj i po jedna u Njemačkoj i na Islandu, dok je GTE Velika 1 u Hrvatskoj sada spremna za nastavak proizvodnje (zaustavljene zbog sporova oko vlasništva nad njom). Ukupna snaga tih šest elektrana iznosi 125 MW, dok je ukupan broj svih geotermalnih elektrana u Europi, njih 150, veći od 3,5 GW (od čega se 1,02 GW nalazi u zemljama Eurpske unije). Uz to, oko 45 projekata trenutačno je u različitim fazama razvoja, a u planu su još 152 elektrane.
Na takve se rezultate osvrnuo Miklos Antics, predsjednik EGEC-a: "Iako su 2025. godinu obilježili makroekonomski izazovi kao što su inflacija, visoke kamatne stope i kašnjenja u izdavanju dozvola, te prepreke ne mijenjaju temeljnu istinu: geotermalna rješenja su spremna. Ono što preostaje je omogućiti njihovu primjenu u velikim razmjerima. Europa je sada u odlučujućem trenutku. Ambiciozni akcijski plan za geotermalnu energiju na europskoj razini može pružiti jasnoću i povjerenje, što je potrebno za skaliranje cijelog tog područja i pokretanje ulaganja širom kontinenta."
