Dvije petine svjetskih termoelektrana na ugljen već su na gubitku zbog visokih troškova goriva, otkrilo je istraživanje utjecajnog trusta mozgova Carbon Trackera. Globalna analiza temelji se na profitabilnosti 6.685 termoelektrana na ugljen u svijetu, što predstavlja 95% (1900 GW) svih operativnih kapaciteta i 90% (220 GW) kapaciteta u izgradnji. Zaključak je da je 42% termoelektrana na ugljen neprofitabilno, a do 2040. godine moglo bi ih biti 72%, budući da postojeće cijene emisija ugljika i propisi o onečišćenju zraka povećavaju troškove, dok cijena vjetroelektrana na kopnu i sunčanih elektrana i dalje padaju. Naime, za 35% termoelektrana na ugljen operativni troškovi premašuju troškove izgradnje novih obnovljivih izvora energije, a do 2030. godine očekuje se da će se taj broj povećati na 96%. Tako bi Kina mogla uštedjeti 389 milijardi USD zatvaranjem termoelektrana u skladu s Pariškim sporazumom, umjesto da posluje kao i do sada, EU bi mogla uštedjeti 89 mlrd. USD, SAD 78 mlrd. USD, a Rusija 20 mlrd. USD. Potrošači i porezni obveznici održavaju isplativost termoelektrana na ugljen na mnogim reguliranim tržištima plaćanjem računa, no njihovim zatvaranjem mogle bi se uštedjeti milijarde, ali bi to i smanjilo dobit vlasnika termoelektrana. Ako se termoelektrane zatvore u skladu s Pariškim sporazumom, industrija bi mogla izgubiti 92 mlrd. USD u Južnoj Koreji, 76 mlrd. USD u Indiji i 51 mlrd. USD u Južnoj Africi, u odnosu na poslovanje kao do sada koje uključuje državne potpore. Tri tvrtke Europske unije - Polska Grupa Energetyczna (PGE), RWE i EPH - najviše su izložene riziku zastarjelih ili nedostatnih sredstava, prema izvješću. UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi kako najmanje 59% termoelektrana na ugljen u svijetu mora prestati raditi do 2030. godine kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 °C, a mnoge zemlje su već odredile datume njihovih zatvaranja.