U okviru Europskog tjedna održive energije, koji se održava u Bruxellesu, u Zaprešiću predstavljen projekt geotermalnih dizalica topline i solarnog sustava dvorca Lužnica. Projekt vrijedan više od 900.000 kuna financirale su sa 500.000 vlasnice dvorca, redovnice Družbe sestara milosrdnica, a ostatak su dali Zagrebačka županija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vlasnicama će se investicija povratiti za nešto više od tri godine, prenosi Poslovni dnevnik. “Zimus nismo uključile plin za grijanje koji smo prije mjesečno plaćale 40.000 kuna. Ne želimo ostati samo na ovom projektu i krećemo s ugradnjom fotonaponskih ćelija jer imamo dobru poziciju krova na zgradi pored dvorca. To znači da ćemo za koju godinu imati potpuno energetski neovisne objekte”, rekla je Miroslava Bradica, vrhovna poglavarica Družbe sestara milosrdnica. Isti projekt, dodala je, vidjela je još samo u samostanu u Buškom Blatu, i kad smo se javile u Regionalnu energetsku agenciju sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), malo su nas začuđeno gledali. Projekt Lužnica nominiran je ove godine za najbolji energetski projekt u Bruxellesu, rekao je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e. Međutim, nije proglašen najboljim možda i zato što je agencija već prošle godine dobila visokopriznanje za program “I ja mogu imati solarne kolektore!”, koji je proglašen najboljim europskim projektom u kategoriji promocije. Prošle godine, istaknuo je Domac, REGEA je u suradnji s četiri županije provodila energetske projekte vrijedne 15 milijuna eura. Najviše ih je iz područja energetske učinkovitosti javnih zgrada i kod građana, a manje u industriji i prometu. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, tvrdi kako su među prvima u Hrvatskoj donijeli Strategiju održivoga korištenja energije i Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Zagrebačke županije od 2012. do 2014. Kako prenosi Poslovni dnevnik, Županija je spremna poticati izgradnju kogeneracijskih postrojenja na biomasu. Uz edukaciju šumovlasnika poticat će se ugovorna prodaja topline iz biomase u zgradama javne namjene za što je napravljena već i projektna dokumentacija za deset škola. Osim toga županija će izraditi opći plan rasvjete u gradovima i općinama. U suradnji s Regeom provodi se upravo energetsko certificiranje zgrada javne namjene i do kraja ove godine, Kožić obećaje, svi njihovi objekti imat će zakonom propisane energetske certifikate. Ivan Pržulj iz REGEA-e navodi da ukupni troškovi za provedbu plana energetske učinkovitosti u Zagrebačkoj županiji iznose 5,7 milijuna kuna. Iz proračuna županije izdvojeno je 1,2 milijuna kuna, a ostalo su nepovratna sredstva iz europskih i hrvatskih fondova. U povodu Energetskog dana Zagrebačke županije Pržulj je izdvojio projekt “Zelena energija” prema kojem bi se poticalo korištenje šumske biomase i “Gospodarenje energijom u školama”, kojem je također cilj grijanje iz obnovljivih izvora. Treći projekt je “I ja mogu imati solarne kolektore!”, za koji je otvoreni natječaj do 20. srpnja.