Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predložit će Vladi da se u novu energetsku strategiju Hrvatske ugradi kombinirani, plavo-bijeli scenarij gradnje novih elektroenergetskih objekata, potvrdio je za Vjesnik ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo MINGORP-a, Branimir HORAČEK,dipl. ing. Riječ je o kombinaciji dva od tri scenarija predložena u nacrtu strategije. Iz plavog scenarija ostala je planirana gradnja termoelektrane (TE) na prirodni plin snage 400 MW i dvije termoelektrane na ugljen snage po 600 MW dok je iz bijelog scenarija preuzeta planirana gradnja nuklearke snage 1000 MW. Odluka o gradnji nuklearne elektrane donijet će se ipak za nekoliko godina, nakon prve faze pripreme hrvatskog nuklearnog programa pa bi ona, prema očekivanju stručnjaka, najranije mogla proraditi tek 2022. ili 2023. godine, piše Vjesnik. Osim elektrana, u svim je scenarijima planirano da se do 2020. godine sagrade nove hidroelektrane ukupne snage 300 MW i razne obnovljive izvore snage veće od gotovo 1550 MW. Svi scenariji također predviđaju da se ove godine dovrši novi plinski blok snage 100 megavata u zagrebačkoj TE-TO, a 2012. novi plinski blok snage 250 megavata u TE-u Sisak te da se do 2020. sagradi novih 300 megavata u »suproizvodnim jedinicama«. MINGORP će nacrt, rekao je za Vjesnik gosp. Horaček, nakon što bude završen te nakon javne rasprave i konzultacija s ostalim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama, vjerojatno još prije lokalnih izbora poslati Vladi. Očekuje da će Vlada prihvatiti njihov prijedlog i potom ga poslati u Sabor na raspravu. U MIMGORP-u žele da nova energetska strategija bude elastična kako bi se, ustreba li, mogla prilagođavati mogućim problemima s cijenama nekih energenata ili njihovom opskrbom te da bi se mogli mijenjati u njoj predviđeni rokovi. Također žele da bude konkurentna, zbog čega su i predložili gradnju novih termoelektrana na ugljen i nuklearke, jer je poznato da one, uz hidroelektrane, proizvode najjeftiniju struju. Strategija mora, ističe gosp. Horaček, biti usklađena i s održivim razvojem. Zato su predviđene sve mjere zaštite okoliša i velika ulaganja u obnovljive izvore energije da bismo 2020. godine oko 20% energije proizvodili iz obnovljivih izvora. Pritom se očekuje da će s razvojem tehnologije obnovljivi izvori energije, koji sada proizvode mnogo skuplju struju od klasičnih, postati konkurentniji na tržištu.