Prema nacrtu prijedloga, Švedska, Finska, Njemačka, Danska i Luksemburg bile bi obvezne smanjiti emisije u relevantnim sektorima za 50% do 2030., u odnosu na razine iz 2005., u odnosu na smanjenje od 10% za Bugarsku i 12,7% za Rumunjsku. To bi povećalo postojeće ciljeve zemalja - npr. postojeći cilj Bugarske jednostavno je ne povećati svoje emisije do 2030., dok se Njemačka trenutno suočava sa smanjenjem od 38%. Ciljevi se temelje na ekonomskoj proizvodnji zemlje po glavi stanovnika i prilagođeni su kako bi se osiguralo da se emisije smanjuju troškovno učinkovito.
Promjena izračuna
Trojica diplomata EU-a izjavila su kako očekuju da će nacrt prijedloga biti temelj za dogovor među zemljama, koje će potom pregovarati o konačnim pravilima s Europskim parlamentom. Postizanje novih ciljeva zahtijevalo bi ambicioznije mjere za smanjenje emisija, kao što je obnova zgrada koje troše fosilna goriva i zamjena plinskih kotlova toplinskim crpkama.
Jedan diplomat rekao je da je ključna točka hoće li se jaz između ciljeva bogatih i siromašnih država s vremenom smanjiti.
Nacrt dokumenta, koji je izradila Francuska koja trenutno predsjeda sastancima zemalja EU-a, zadržava ciljeve koje je Europska komisija predložila prošle godine, iako se mijenja temelj za njihov izračun. To bi također omogućilo veću suradnju među zemljama u pravcu općeg cilja EU-a – dopuštajući državama koje se bore za postizanje svojih ciljeva da financiraju smanjenje emisija u drugoj zemlji EU-a i računaju ta smanjenja prema vlastitom cilju, piše Reuters.
