Uz elektranu nalazi se kop lignita koji snabdijeva postrojenje a rezerve ugljena dostatne su za 40 godina. Struja je poglavito namijenjena izvozu, a EFT, investitor u elektranu i najveći trgovac električnom energijom u JI Europi očito želi prodati elektranu koju je graditi počeo u bitno drugačijim tržišnim okolnostima kada je cijena na tržištu bila znatno veća. Taj posao mogao bi se pokazati dosta osjetljiv zbog gospodarskih, političkih i geopolitičkih ali i ekoloških razloga.
HEP se suočava s gašenje svojih termoenergetskih kapaciteta koje žele zamijeniti novim objektima, no TE Plomin C se izgleda ipak neće graditi zbog ekonomskih i prostorno-planskih razloga. Jutarnji piše da bi HEP izbjegao rizike koji proizlaze iz gradnje takvog objekta na svom teritoriju ali će puno rasprave biti oko najniže proizvodne cijene energije iz elektrane, a ta cijena je iznad burzovne ali uz HEP-ov proizvodni miks vjerojatno bi predstavljala manje opterećenje nego što predstavlja EFT-u. Struka će negodovati što se u slučaju akvizicije objekt ne bi gradio u Hrvatskoj što ima značajan multiplikativni efekt na gospodarstvo, a potencijalni problem je i što HEP u tom slučaju ulazi u rudarski biznis u kojem nema iskustva. Također, trebalo bi postaviti i pitanje ulaganja u smanjenje emisija iz elektrane, što su ekološki aktivisti pokušavali propitivati prije i tijekom gradnje uz ignoranciju politike. Osim toga, nedavno je EU prihvatila nove, strože smjernice za koje je već rečeno da će "iz stroja" izbaciti određeni broj postojećih kapaciteta na ugljen. Članice EU-a su 28. travnja godine usvojile stroža ograničenja za onečišćujuće tvari poput sumpornih i dušičnih oksida iz velikih termoelektrana na ugljen u Europi. Da bi se do 2021. godine uskladili s novim propisima, energetske tvrtke će morati investirati u novu opremu elektrana i ograničiti njihovo radno vrijeme na manje od 1500 h godišnje ili ih zatvoriti. U Europi su 2016. godine već zatvorene takve elektrane s rekordnom snagom od 10 GW zbog niske veleprodajne cijene električne energije, slabije potražnje i rasta udjela obnovljivih izvora, što je dovelo u pitanje isplativost njihovog rada.
