U Vladi je sazrela odluka o tome da se pokuša postići dogovor s MOL-om kao posljedica gubitka arbitražnog spora u Ženevi, ali i drugih elemenata koje stavljaju Hrvatsku u tešku poziciju. Po informacijama Večernjeg lista, inicijalni kontakti u tom smjeru već su ostvareni.  Glavna točka prijepora između Hrvatske i MOL-a, odnosno Mađarske, tretman je šefa mađarske kompanije Zsolta Hernadija. Mađarski je premijer Viktor Orban od početka zauzeo vrlo čvrsto stajalište da se Hernadija ne smije dirati, što je uostalom i formalizirano time što su ga proglasili osobom od nacionalnog interesa. Hrvatska, želi li zaista izgladiti odnose, morat će – pretpostavlja se – odustati od progona Hernadija. No tu je i drugi element. Nakon što je Vrhovni sud RH ukinuo odluku o prekidu sudskog procesa protiv Hernadija i bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera optuženih zbog korupcije pri prodaji upravljačkih prava u Ini, suđenje bi trebalo biti nastavljeno na Županijskom sudu u Zagrebu. Međutim, teško je očekivati da će prije kraja 2019., kada nastupa zastara, biti donijeta pravomoćna presuda. Ode li taj predmet u zastaru, Hrvatska s jedne strane gubi adut u pregovorima, a s druge riskira da se suoči s još jednom sramotom kakvu je pretrpjela u arbitražnom postupku u Ženevi. MOL je prije tjedan dana napravio još jedan pravni manevar. Na Federalnom sudu u Washingtonu pokrenulo je postupak da se arbitražna odluka donesena u Ženevi prizna i provede u Sjedinjenim Državama, pozivajući se na Newyoršku konvenciju o priznanju u izvršenju stranih arbitražnih odluka, koje je i Hrvatska potpisnik. Ukratko, to bi značilo da pravosuđe SAD-a tretira odluku suda u Ženevi kao da je donesena na bilo kojem od američkih sudova te da izvršenje podliježe američkim zakonima.