Nakon Lukoila na hrvatsko tržište goriva prodire još jedna velika ruska naftna tvrtka - Zarubežnjeft, u čemu će im pomoći hrvatske tvrtke Janaf i HŽ koje će njihove naftne derivate iz modernizirane rafinerije u Bosanskom Brodu transportirati do kupaca. Dok će HŽ njihova goriva, koja nakon modernizacije rafinerije zadovoljavaju sada u EU važeći standard kvalitete Euro V, transportirati željezničkim cisternama, Janaf planira, prema riječima člana Uprave Ante Dodiga, gradnju produktovoda (cjevovoda za transport benzina i dizelskih goriva) od Bosanskog do Slavonskog Broda te njegovo produživanje preko Siska prema Zagrebu i Ininoj riječkoj rafineriji.To bi bio dio većeg projekta gradnje Jugoistočnog europskog produktovoda, koji je u ožujku ove godine kao projekt od strateškog interesa poduprla i hrvatska vlada. Produktovod bi, doznajemo, trebao na najjeftiniji, najkvalitetniji i najsigurniji način povezati rafinerije s velikim potrošačkim centrima i naftnim terminalima u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji i Mađarskoj, a planira se koristiti postojeći koridor i terminale Janafa.Sa Zarubežnjeftom već pripremaju gradnju dionice Slavonski Brod - Bosanski Brod, gdje bi Janaf trebao biti nositelj posla, a produktovod bi se položio u koridoru uz njihov postojeći naftovod od terminala Slavonski Brod do terminala Bosanski Brod, za što je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole.Kada ta prva prilično kratka dionica produktovoda bude gotova, goriva iz bosanskobrodske rafinerije brže će i jeftinije stizati u Hrvatsku, što će Zarubežnjeftu omogućiti jači prodor na hrvatsko tržište gdje njihova goriva, prema dostupnim informacijama, već kupuju OMV Hrvatska, Petrol Hrvatska te tvrtke Antunović i Zovko. Štoviše, ta ruska kompanija namjerava zauzeti dobar dio tržišta u zemljama regije - Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, ali i Rumunjskoj i Bugarskoj jer su kapaciteti obnovljene rafinerije preveliki samo za BiH, a planiraju ih još povećati. Međutim, Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine, smatra da se ne smije olakšavati pristup roba iz te rafinerije na hrvatsko tržište jer je to protiv interesa Ine, a posebno sisačke rafinerije. »Janaf i HŽ su državne tvrtke i moraju se uklopiti u energetsku politiku Hrvatske, a očuvanje sisačke rafinerije i radnih mjesta je puno važnije od trenutačne, pa i dugoročne dobiti koje bi te dvije tvrtke mogle ostvariti iz predviđenih projekata. Zato će se hrvatski, a nadam se i mađarski članovi NO-a, boriti protiv provedbe tih projekata, jer je naš primarni interes očuvanje sisačke rafinerije«, ističe Štern. U Janafu ističu da je Hrvatska uglavnom liberalizirala tržište energije, pa ne mogu provoditi diskriminaciju među kupcima i investitorima te ograničavati tržišno natjecanje jer su javni operater za transport nafte i naftnih derivata te njihovo skladištenje i moraju svima pod jednakim uvjetima osigurati korištenje tih usluga. Osim toga, napominju da Janaf ne može biti alibi za nepravodobnu modernizaciju Inine sisačke rafinerije te da posluju isključivo prema poslovnim i komercijalnim uvjetima tržišta. Iako neki smatraju da će gradnja produktovoda biti »nož u leđa Ine« jer će olakšati ulaz velike ruske državne naftne kompanije na hrvatsko tržište i dovesti u pitanje sudbinu sisačke rafinerije, u Ini se zbog toga, čini se, previše ne uzbuđuju. Kažu da je konkurencija neizbježna i korisna jer ih potiče da budu još bolji i jači igrač na tržištu pa je se ne boje. Unatoč smanjenoj potražnji na domaćem tržištu i u BiH i modernizaciji bosanskobrodske rafinerije tvrde da su ojačali svoj položaj na oba tržišta zbog poboljšane konkurentnosti, što je rezultat uvođenja njihovih novih, kvalitetnijih goriva. Prema podacima iz njihovih financijskih izvješća, ukupna prodaja u prvoj polovici ove godine porasla im je za 137.000 tona u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na domaćem tržištu prodaja im je pala 7,5 posto ali to je, ističu, manje od 12-postotnog smanjenja tržišne potražnje. S druge strane, na tržištu BiH, gdje su uveli nove, kvalitetnije proizvode, zabilježili su snažan rast prodaje od 23 posto, piše Vjesnik.