Ministarstvo gospodarstva uputilo je u javno savjetovanje Akcijski plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u Republici Hrvatskoj, koji bi trebao postaviti temelje za izradu nacionalnog Programa za razvoj nuklearne energije. Plan predviđa organizacijsku pripremu za izgradnju i pogon nuklearne elektrane na teritoriju Hrvatske. Vlada mora Prijedlog Programa dostaviti Hrvatskome saboru u roku od 12 mjeseci od donošenja Akcijskog plana, a konačni Program donosi Sabor. Zainteresirana javnost svoje primjedbe i prijedloge može dostaviti do 18. studenoga, što znači da je za savjetovanje ostavljeno svega tjedan dana.
Prvi koraci uključuju usporedbu velikih nuklearnih elektrana, malih modularnih reaktora i mikroreaktora, vrednovanje potencijalnih lokacija te procjenu troškova i modela financiranja. Lokacija elektrane nije određena. Međutim, spominju se ranije istraživane lokacije Prevlaka i Tanja, što pokazuje da će se u novim analizama koristiti i postojeća dokumentacija, ali uz ponovno vrednovanje prema suvremenim sigurnosnim, okolišnim, prostornim i infrastrukturnim kriterijima.
Akcijski plan obuhvaća prioritetne aktivnosti, njihove nositelje i sunositelje, rokove te očekivane rezultate za razdoblje od 12 mjeseci od dana njegova donošenja. Njegova je svrha razraditi aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe iz svibnja ove godine, među kojima je i osiguravanje najmanje 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije iz nuklearnih izvora do 2040. godine.
NEPIO-HR koordinirat će pripremne aktivnosti
Provedbu Akcijskog plana koordinirat će nacionalno koordinacijsko tijelo NEPIO-HR, koje osniva Vlada Republike Hrvatske. Do početka njegova rada, ministarstvo nadležno za energetiku koordinirat će aktivnosti, pripremati Program te osiguravati administrativno i stručno tajništvo, a aktivnosti se uglavnom financiraju iz državnog proračuna.
Međutim, iz dokumenta zasad nije sasvim jasno koje će institucije i stručnjaci biti zastupljeni u NEPIO-HR-u ni kakav će biti njihov profesionalni profil. S obzirom na širinu zadataka koji se stavljaju pred to tijelo, njegov sastav i stručni kapaciteti bit će ključni za provedbu cijelog procesa.
Među prvim prioritetima bit će izrada međusobno povezanih analiza dugoročnih energetskih potreba Hrvatske, mogućnosti priključenja i integracije nuklearnih kapaciteta u elektroenergetski sustav, tehnoloških mogućnosti u odnosu na nacionalne zahtjeve te potencijalnih lokacija za buduću elektranu. Te aktivnosti trebale bi započeti odmah nakon donošenja Akcijskog plana.
Gospodarske i financijske pretpostavke razmatrat će se usporedno s energetskim, mrežnim i tehnološkim analizama. Pritom će se uspoređivati različite razvojne mogućnosti i analizirati kako bi novi nuklearni kapaciteti funkcionirali u elektroenergetskom sustavu s visokim udjelom obnovljivih izvora energije.
Osim analize vrsta nuklearnih elektrana, posebno će se analizirati dostupnost vode za hlađenje, prateća infrastruktura, zaštita poljoprivrednog zemljišta i kulturnih dobara te mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu. Dokument predviđa i razmatranje utjecaja suša, niskih vodostaja i viših temperatura vode na hlađenje i proizvodnju električne energije.
Analizirat će se troškovi, financiranje i uloga budućeg operatora
Gospodarske i financijske podloge trebale bi obuhvatiti troškove nuklearne elektrane tijekom cijelog životnog ciklusa, moguće modele financiranja i ulaganja, ulogu budućeg operatora te tržišnu održivost projekta. Predviđena je i analiza gospodarskih učinaka i fiskalnih rizika, kao i zasebna procjena višegodišnjih troškova državnih aktivnosti potrebnih za razvoj nuklearne infrastrukture.
Usporedno s tim analizama pregledat će se postojeći zakonodavni i regulatorni okvir te institucionalni i stručni kapaciteti potrebni za razvoj nuklearnog programa. Posebna pozornost posvetit će se potrebama obrazovanja i osposobljavanja kadrova.
Plan predviđa i razradu mogućnosti uključivanja domaće industrije u razvoj nuklearne energetike, međunarodnu stručnu suradnju te načine informiranja i uključivanja javnosti. Pritom se naglašava potreba za uravnoteženim predstavljanjem koristi i rizika nuklearne energije.
NE Krško ostaje dio dugoročnih energetskih planova
Jedan od elemenata Akcijskog plana odnosi se i na daljnju podršku dugoročnom radu Nuklearne elektrane Krško (NE Krško), kao i na preuzimanje polovice njezine raspoložive snage i proizvedene električne energije, što je u skladu s postojećim položajem Hrvatske u tom nuklearnom projektu.
Dokument predviđa i pregled postojećih obveza te mogućnosti gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom, uz razmatranje dodatnih potreba koje bi nastale razvojem novih nuklearnih kapaciteta.
Potencijalne lokacije buduće nuklearne elektrane vrednovat će se usporedno s energetskim, mrežnim i tehnološkim analizama. Pritom Akcijski plan ne donosi odluku o konkretnoj lokaciji, tehnologiji, dobavljaču, investitoru, operatoru ni modelu financiranja. Dakle, riječ je o pripremnoj fazi, a ne o odluci o pokretanju konkretnog investicijskog projekta. Konačna lokacija nuklearne elektrane odredit će se naknadno.
Program mora biti upućen Saboru u roku od 12 mjeseci
Prije početka postupka izrade Programa za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe potrebno je pribaviti mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša o tome treba li provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene, odnosno stratešku procjenu utjecaja Programa na okoliš.
Ako se utvrdi da je strateška procjena obvezna, ona će se provoditi usporedno s izradom nacrta prijedloga Programa. Rezultati svih propisanih postupaka morat će biti uključeni prije utvrđivanja Prijedloga Programa.
Pripremne aktivnosti za izradu Programa trebale bi početi u roku od mjesec dana od donošenja Akcijskog plana. Izrada radnih dijelova nacrta prijedloga Programa započet će nakon pribavljanja mišljenja nadležnog ministarstva o potrebi strateške procjene, a zatim će se nastaviti usporedno s ostalim analizama.
