Je li mađarski MOL kupio 2003. godine 25% udio u Ini temeljem povlaštene informacije o vrijednim Ininim otkrićima u Siriji, koja je u to vrijeme namjerno bila skrivena od javnosti? Pitanje je to koje si upravo postavljaju hrvatski istražitelji. Naime, istražni organi pokrenuli su nove izvide kojima bi se moglo doći do visokih dužnosnika Ine i tadašnje Vlade, a za koje postoje indicije da su omogućili MOL-u da jeftino kupi Inu. Dokumentacija kojom raspolaže USKOK upućuje na to da su upravo bogata nalazišta u Siriji glavni razlog zbog kojeg se MOL grčevito borio za kontrolu nad hrvatskom kompanijom. Više zaposlenika državne naftne kompanije prijavilo je Državnom odvjetništvu teške malverzacije u vezi s tim nalazištima. Pokažu li se prijave utemeljenima, mogle bi imati dalekosežne političke i pravne posljedice jer dovode u pitanje MOL-ovo vlasništvo nad Inom. Stvar je u tome da se vrijednost naftnih i plinskih polja u Siriji 2003., kada je počela prva faza privatizacije Ine, koju je vodio tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, procjenjivala na 20 milijardi dolara. Polovica vrijednosti nalazišta išla je državi Siriji, a polovica Ini. MOL je ukupno za Inu ponudio 505 milijuna dolara (25+1 dionica). Informacije koje se sada slijevaju prema istražnim tijelima govore da je vrijednost sirijskih nalazišta spadala u krug povlaštenih poslovnih podataka koji su, navodno, procurili do MOL-a i imali za posljedicu prodaju državne kompanije daleko ispod cijene. MOL ističe da je 2003. ponudio 505 milijuna dolara jer je tada prepoznao perspektivu Ine. ''Premda nismo imali informacije o radovima na Ininim poljima, znali smo da Sirija skriva veliki potencijal jer je MOL ondje već bio radio. Osim toga, Ina nam se činila perspektivnom kompanijom'', rekao je Domokos Szollar, glasnogovornik MOL-a, piše Večernji list.