Brzi rast korištenja Sunčeve energije i vjetroenergije u Nizozemskoj potiče njezine napore da smanji emisije i postigne svoje dugoročne energetske i klimatske ciljeve, povećavajući potrebu za rješavanjem novih izazova za sljedeću fazu tranzicije prema čistoj energiji, navodi se u novom izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) 'Nizozemska 2024.: Pregled energetske politike'.
Nizozemska je od 2018. prepolovila svoje emisije u energetici kao rezultat primjene obnovljivih izvora, što je dopunjeno napretkom u elektrifikaciji u djelatnosti grijanja i, primjerice, prometu.
Međutim, izvješće utvrđuje nekoliko područja u kojima Nizozemska može usmjeriti napore na daljnju transformaciju svoje energetike u skladu sa svojim ciljevima, posebice u širenju i nadogradnji elektroenergetskih sustava i smanjenju ovisnosti o prirodnom plinu zahvaljujući nizu drugih tehnologija s niskim emisijama.
Stabilan okvir
Danas fosilna goriva ostaju važan dio nizozemske energetike, tj. proizvodnji električne energije, grijanju i industrijskoj proizvodnji. Gotovo polovica proizvodnje električne energije još uvijek dolazi iz prirodnog plina i ugljena, dok grijanje u zgradama i dalje uvelike ovisi o prirodnom plinu, a promet se uglavnom oslanja na naftne derivate.

Pravovremeni i ciljani prijelaz na tehnologije s niskim emisijama kao što su nuklearna energija, obnovljivi izvori, dizalice topline i toplinarstvo može pomoći u smanjenju uvoza fosilnih goriva u ključnim djelatnostima i poboljšati dugoročnu energetsku sigurnost, navodi se u izvješću.
Cilj nacionalnog energetskog plana Nizozemske je opskrbu električnom energijom povećati četiri puta do 2050. godine. To znači da će biti potrebna veća primjena obnovljivih izvora.
Za pučinsku ('offshore') vjetroenergiju, Nizozemska je postavila ambiciozne ciljeve povećanja instalirane snage s oko trenutačnih pet GW na 70 GW do 2050. godine. To zahtijeva stabilan okvir za dugoročni razvoj pučinske vjetroenergije u suradnji s proizvodnjom vodika, za koje se očekuje da će činiti veliki udio nove potražnje za električnom energijom.
Uska grla
Kako bi ispunila svoje ciljeve, Nizozemska će morati riješiti ograničenja mreže kako bi pokrenula projekte koji čekaju priključenje i privukla daljnja ulaganja. Vlada već poduzima ohrabrujuće napore u suradnji s dionicima u industriji svojim Nacionalnim akcijskim programom zagušenja mreže, čiji je cilj rješavanje postojećih uskih grla s kojima se suočavaju novi projekti. Štoviše, pohrana energije i fleksibilnost postat će sve važniji u elektroenergetskom sustavu u kojem promjenjivi obnovljivi izvori čine veći udio u opskrbi.
Izvješće IEA-e naglašava kako je potrebno i dalje pojasniti politiku o ulozi čistog vodika u opsluživanju nizozemske industrijske baze.
Politike za poticanje potražnje također bi imale pozitivne povratne učinke i na primjenu obnovljive energije i na smanjenje emisija. Iako je potražnja za vodikom s niskim emisijama potencijalno velika, ne samo za zadovoljenje domaćih potreba, već i za izvoz na druga tržišta, potrebno je više sigurnosti za donošenje konačnih odluka o ulaganju u elektrolizatore.
Holistički pristup
Uz obnovljive izvore, Nizozemska pomno razmatra kako nuklearna energija može nadopuniti postojeće tehnologije u energetskom miksu, s planovima za proširenje dodavanjem četiri nova nuklearna reaktora. Procjena doprinosa koji nuklearna energija može dati ispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva bit će ključna, prema izvješću IEA-e, posebice njezina uloga u pružanju fleksibilnosti i sigurnosti osnovnog opterećenja za elektroenergetski sustav u budućnosti.
IEA redovito provodi preglede energetskih i klimatskih politika svojih zemalja članica i daje preporuke – proces koji podržava razvoj energetske politike i potiče razmjenu najboljih međunarodnih praksi i iskustava.
Općenito, izvješće IEA-e zaključuje da je Nizozemskoj potreban holistički pristup na razini cijelog sustava za rješavanje isprepletenih izazova s kojima se suočava njezina energetska tranzicija. Prijelaz zahtijeva sveobuhvatnu strategiju s koordinacijom između vlade i sektora kako bi se ambicije povezale sa stvarnošću na terenu i pravednija raspodjela troškova i koristi.
