Nizozemska je prije tjedan dana održala kratku ceremoniju na plinskom polju Groningen, koje je sada odlukom Senata trajno prestalo s radom. Riječ je o najvećem plinskom polju u Europi koje radi od ranih 1960-ih godina, a zatvara se radi toga što je ustanovljena povezanost crpljenja plina i više od 1600 potresa u toj regiji, od kojih je najjači 2012. imao magnitudu 3,6. U potresima je oštećeno više od 85.000 zgrada.
Vlasti su 2018. odlučile postupno zatvoriti polje, a plinsko polje tijekom energetske krize radilo je na minimumu, radi sigurnosti opskrbe. Nejasno je hoće li prestanak crpljenja plina biti dovoljan da spriječi seizmičku aktivnost, piše Euronews. Na svom vrhuncu Groeningen je prije 10 godina proizveo 50 mlrd. m3 plina. Prema Reutersu, Nizozemskoj je zarada od plina donijela 363 milijarde eura od početka proizvodnje dok su koncesionari zaradili gotovo 66 mlrd eura.
U podzemlju je ostalo zarobljenog plina pa operatori polja Shell i ExxonMobil traže kompenzaciju od države za neiscrpljeni plin. Prije rata u Ukrajini ruski plin činio je četvryinu uvoza, da bi lani ruski plin činio 9% uvoza, a ostatak čini uvozni američki LNG.
