Načelnici 15 općina s područja Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije zatražili su od Ministarstva gospodarstva povišenje rudne rente koju od INA-e primaju kao naknadu za eksploataciju nafte i plina s bušotina na svome teritoriju, s 5 na 10% tržišne vrijednosti eksploatiranih količina. Tvrde da bi i udvostručena renta bila niža od onih koje plaćaju naftne kompanije u Mađarskoj (12%), Sloveniji (18%) ili Rusiji (22%). Najavili su i da će zatražiti uvođenje ekološke rente, a neki su ustvrdili da će INA-i rezati naknadu za pravo služnosti cjevovoda. U INA-i Večernjem listu nisu željeli komentirati te zahtjeve niti se upuštati u financijske kalkulacije o utjecaju povišenja rudne rente na poslovanje. Kazali su samo da se drže zakona i uredno isplaćuju davanja. Međutim, Domokos Szollar, MOL-ov glasnogovornik u Hrvatskoj, još je lani ustvrdio da bi viša naknada ugrozila Inine investicije u istraživanje i proizvodnju te štetila i kompaniji i državi. Rekao je i da će ih lanjsko povišenje rente sa 3,6 na 5% do 2014. stajati oko 100 milijuna kuna. Država lani jest povisila rentu, ali je istodobno odustala od plana da je do 2015. godine dovede do 10%, koliko sada traže načelnici sjevernih hrvatskih općina. U Ini ne iznose podatke o godišnjem iznosu rudne rente. Zanimljivo je i to što Ina općinama ne šalje podatke o količinama izvađene nafte na njihovu području, na što su se načelnici također požalili. U naftnoj kompaniji peru ruke tvrdeći da nisu mjerodavni za raspodjelu uplaćene naknade za eksploataciju te za prosljeđivanje izvršene uplate na lokalne i regionalne uprave. Stjepan Fosić, načelnik općine Molve, koja od Ine dobiva najveću rentu u državi, kazao je da ima saznanja da bi do povišenja te naknade na 10% moglo doći već za koji mjesec. Nije teško izračunati što bi to značilo za razvoj njegova mjesta. Glavninu proračuna puni upravo Ina, a renta je s, primjerice, 15,5 milijuna kuna u 2007. godini pala na lanjskih 13,7 milijuna kuna. Dođe li do njezina povišenja, Fosić može računati na pozitivan proračunski rebalans u iznosu od četiri-pet milijuna kuna. Slične kalkulacije već su zamislili i drugi načelnici.