Kako piše Vjesnik, Hrvatskoj prijeti radijacija iz 100 radioaktivnih gromobrana diljem zemlje. Riječ je o gromobranima koji se uglavnom nalaze na davno posrnulim velikim tvorničkim postrojenjima i u jako su lošem stanju i više od dva desetljeća nitko ih nije nadzirao. Kako piše Vjensik, u večini slučajeva nosači gromobrana davno su korodirali i prijeti urušavanje, a u slučaju da nosači popuste i da se gromobrani sruše, radioaktivni snop, koji je sada usmjeren prema nebu, bio bi usmjeren prema građanima koji bi bili izloženi radioaktivnom zračenju. Odvijanje takvog scenarija samo je pitanje dana, upozorava Vjesnik. Osim što za uklanjanje gromobrana uglavnom nema novca, najveći je problem to što u Hrvatskoj već četiri godine jednostavno nema mjesta na kojem bi se njihov radioaktivni sadržaj mogao zbrinuti. »Problem je golem, a rješenje nije ni na pomolu«, doznaje Vjesnik od Mladena NOVAKOVIĆA, direktora tvrtke Ekoteh-Dozimetrija koja je ovlaštena za uklanjanje radioaktivnih gromobrana. "Još 2008. godine Vlada je donijela uredbu kojom se, u suradnji s Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost, trebalo odrediti mjesto skladištenja radioaktivnog otpada. Privremeno mjesto dotad je bilo u Institutu 'Ruđer Bošković', no oni više ne žele preuzeti odgovornost za taj posao budući da nisu ni licencirani za njega«, rekao je Novaković za Vjesnik. Tvrtka Ekoteh posljednjih je 20 godina uklanjala opasne gromobrane i privremeno skladištila njihov sadržaj. No, oni koji su dosad preuzimali taj otpad više nisu blagonakloni. "Mi gromobran možemo ukloniti u roku od 24 sata. No, kada ga skinemo, Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost moramo dostaviti izvješće gdje smo ga uskladištili. Radioaktivni sadržaj 'Ruđer Bošković' može primiti, a i ne mora. U posljednje vrijeme baš i nisu raspoloženi da ga primaju. Mi rješenje nemamo osim u slučaju da država ne odluči formirati novo skladište koje će udovoljavati svim standardima. O tome će odluku morati donijeti Vlada", objašnjava Novaković. Kako navo Vjesnik. osim što iz gromobrana prijeti radijacija, oni su i potencijalna prijetnja međunarodnom statusu Hrvatske, upravo u ovo osjetljivo vrijeme uoči ulaska u Europsku uniju. Naime, vrlo je vjerojatno da bi neki od tih gromobrana, nakon što se uruši, mogao završiti u starom željezu, koje se uglavnom izvozi iz Hrvatske. No, zemlje Unije ne samo što ne dopuštaju uvoz radioaktivnog otpada nego na graničnim prijelazima imaju i detektore koji u otpadnom željezu otkrivaju takav sadržaj. U slučaju da netko i pokuša, zbog neznanja ili namjerno, izvesti takav otpad, to bi za Hrvatsku imalo dalekosežne posljedice. "Ako DZNS, uz Vladino odobrenje, ne pronađe primjereno mjesto u Hrvatskoj za skladištenje radioaktivnog otpada, jedino rješenje je da Hrvatska sa Srbijom, Mađarskom ili Slovenijom jednostavno sklopi ugovor prema kojem će oni takav otpad iz Hrvatske primati u svoja skladišta«, kaže Novaković. Ravnatelj DZNS-a, Dragan KUBELKA Vjesniku je potvrdio da se u novoj vladi upravo piše prijedlog rješenja tog problema. "Prvi korak je formiranje skladišta, što je privremeno rješenje. Nakon toga će se rješavati problem trajnog zbrinjavanja. Upravo definiramo konačni oblik prijedloga koji upućujemo Vladi na raspravu i odlučivanje. Očekujem da će rješenje vrlo brzo biti doneseno«, rekao je Kubelka za Vjesnik, dodavši da rješenje neće biti IRB, koji je protekla četiri desetljeća uspješno radio s radioaktivnim otpadom. Na golem problem zbrinjavanja radioaktivnog otpada pozornost javnosti skrenuli su radioaktivni gromobrani koji prijete građanima s posrnule sinjske tvornice konca Dalmatinke. Riječ je o četiri radioaktivna gromobrana koji su na Dalmatinki postavljeni početkom osamdesetih godina. Unatoč činjenici da već godinama nisu u funkciji i da su trebali biti uklonjeni početkom devedesetih te da je 2005. godine donesen Zakon o uklanjanju svih radioaktivnih gromobrana na području Hrvatske, oni su i dalje prijetnja građanima. I dok je Sinjanima godinama bio problem u 12000 kuna, koliko je potrebno za demontažu gromobrana, tek nedavno su, kada su novac namaknuli Grad Sinj i Ministarstvo zdravlja, dokučili da je problem što se gromobrani nemaju gdje uskladištiti. Dodajmo još kako je u Hrvatskoj zabranjena ugradnja radioaktivnih gromobrana. Ranije postavljene moralo se ukloniti do 31. prosinca 2005. Ovi gromobrani koristili su se u svijetu skoro 100 godina. U Hrvatskoj su ugrađeni između 1970. i 1990. U svijetu ih je, prije odluke o uklanjanju, bilo 100.000, navodi Vjesnik.