Bugarska, Grčka i Rusija potpisat će 7. veljače ugovor o gradnji naftovoda Burgas-Aleksandropolis, izvijestilo je bugarsko Ministarstvo za regionalni razvoj, prenosi 'Poslovni dnevnik'. Ovaj tripartitni ugovor prvobitno se trebao potpisati krajem 2006. godine, a sadržaj ugovora još nije poznat, odnosno još se ne zna je li Bugarska napravila ustupke Rusiji u vezi s vlasništvom nad terminalom u bugarskoj luci Burgas, gde će se nafta pretovarati. Sofijski list 'Dnevnik', pozivajući se na vladine izvore, tvrdi da ugovorom još nije riješen taj spor između Bugarske i Rusije. "Dobiju li Rusi vlasničku kontrolu nad terminalom, oni će kontrolirati i isporuke nafte namjenjene naftovodu AMBO, koji će se također graditi na Balkanu. Što je još gore, nadzirat će i bugarske državne rezerve nafte što je prijetnja sigurnosti zemlje", tvrdi list 'Dnevnik'. Ruske kompanije Transneft, Rosnjeft i Gazpromneft imat će 51% vlasništva budućeg naftovoda, a Grčka i Bugarska dobile su podjednako vlasništvo od po 24,5 posto. Naftovod Burgas-Aleksandropolis bit će dug 280 km, a njegova gradnja stajat će 783 milijuna eura, piše 'Poslovni dnevnik'. Prema sadašnjim planovima, njegovim cijevima godišnje se može transportirati 35 milijuna tona, ali postoji mogućnost za povećanje kapaciteta na 50 milijuna tona. Za Hrvatsku znači da mora požuriti inicijativu oko potpisivanja međudržavnog memoranduma za gradnju Paneuropskog naftovoda (PEOP), a tu Slovenija zasad koči zajedničko potpisivanje Rumunjske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije za početak izrade studija naftovoda. Prema informacijama 'Poslovnog dnevnika' prikupljenima u Beogradu, problem nije u Slovencima koji legitimno žele svoje sudjelovanje u projektu naplatiti što skuplje. Veća je zapreka što do sada ni jedna velika strana naftna kompanija nije izrazila interes za transportom vlastite nafte kroz PEOP. Ministar gospodarstva rada i poduzetništa Branko VUKELIĆ, dipl. ing. prognozira da će Hrvatska barem u jednom međudržavnom energetskom pitanju poentirati, a to je dobivanje zelenog svjetla od Ruske federacije za novim količinama njihova plina prije 2011. godine. "Pregovori se vode i vodit će se i dalje. Postoji dobra volja ruske vlade da se pronađe rješenje i da nam se izađe u susret. Mislim da ćemo osigurati nove količine plina pa nam jedino preostaje osigurati novi dobavni pravac prema Mađarskoj", rekao je za 'Poslovnom dnevniku' ministar Vukelić te demantirao medijska nagađanja kako su stali pregovori Hrvatske sa stranim partnerima o LNG terminalu na Jadranu. "Narednih dana razgovarat će se o konačnom osnutku konzorcija Adria LNG s hrvatskim udjelom od 25%. Vlada radi svoj dio posla oko odabira lokacije za terminal, prema tome sve ide svojim putem i terminal će se vrlo vjerojatno graditi", rekao je ministar za 'Poslovni dnevnik'. Ministar Vukelić kaže da još traju razgovori s INA-om oko prijedloga zakona o tržištu prirodnog plina, koji se uskoro treba naći na Vladi, a potom i na usvajanju u Saboru, a koji je INA dočekala s nezadovoljstvom. "Usuglašavaju se posljednji detalji oko njihovih prijedloga izmjena pojedinih stavaka zakona", zaključio je ministar Vukelić. Prema informacijama lista, do cijelog spora INA i Ministarstva došlo je zato što je autor spornog zakona, koji se doista većinom tiče INA-e kao jedinog veletrgovca prirodnim plinom u Hrvatskoj, pravnica Hrvatske elektroprivrede. Razlog tomu je, kako piše 'Poslovni dnevnik', što HEP u ministarstvu zastupa doc. dr. sc. Željko TOMŠIĆ, koji je predsjednik Nadzornog odbora HEP-a, dok INA-u ne zastupa nitko. Upravo zbog Ininih težnji za povećanjem cijena prirodnog plina velikim potrošačima, među kojima je najveći HEP, predsjednik uprave HEP-a mr. sc. Ivan MRAVAK i član uprave INA-e dr. sc. Mirko ZELIĆ zahladili su odnose još 2004., kada je gosp. Zelić prvi put najavio povećanje cijena plina "velikima". gosp. Zelić zasad ne koristi kao adut veliko povjerenje koje u njega ima premijer Sanader. Pojedini stručnjaci smatraju da bi premijer pomogao, kao što je to učinio prilikom ubrzanja stvari i micanja birokracijskih barijera za gradnju plinovoda Pula-Karlovac. Smatra se da je gosp. Zelić dovoljno jak da kaže premijeru Sanaderu kako zakon o plinu šteti INA-i i da bi ga premijer poslušao i sredio stvari u resornome ministarstvu, zaključuje 'Poslovni dnevnik'.