Županić je naveo i zanimljive podatke o stanju na tržištu prirodnog plina, koji pokazuju da je Prirodni plin kao donedavno dominantan opskrbljivač izgubio znatan dio tržišnog udjela. Prema podacima do kraja rujna ove godine Prirodni plin držao je 51,39% ukupnog tržišta, dok je prvi konkurent, Prvo plinarsko društvo preuzelo 34,3% tržišnog udjela. Slijedi HEP Opskrba plinom s 6,85% tržišnog udjela, Crodux plin s 2,59%, Vetropack s 1,81% te GPZ Opskrba s 1,57%. Prošle godine udio domaćeg plina na tržištu iznosio je tek 52%, a Županić kaže da će podaci za ovu godinu biti slični.
HROTE je do sada potpisao 1020 ugovora s opskrbljivačima energijom iz obnovljivih izvora, a sada je na "mreži" 336 MW iz OIE. "Na mreži je 15 vjetroelektrana snage 297 MW, te 30,3 MW Sunčanih elektrana. Gledajući ukupno, u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj do sada je uloženo 4,5 milijarde kuna", konstatirao je Županić. HROTE je sklopio ugovore za 318 projekata snage 522 MW, koji još nisu na mreži. Od toga, sklopljeni su ugovori za 13 vjetroenergetskih projekata snage 437,7 MW, te za 272 projekta Sunčanih elektrana snage 25 MW.
Županić je istaknuo da ako uistinu i dođe do realizacije tih projekata trebat će za godinu dana ili dvije razmisliti o korekciji naknade za OIE koju plaćaju građani. U prvih devet mjeseci ta je tvrtka prikupila 522 milijuna kuna sredstava te je isplatila 404 milijuna kuna. "U siječnju ove godine bili smo u opasnosti da nećemo imati iz čega isplatiti naknade proizvođačima, no sada smo jedini od zemalja u okruženju koji se kreditno ne zadužujemo da bi isplatili poticaje. Ponavljam, sredstva nisu neograničena. Građani godišnje za OIE izdvajaju 60 kuna, Slovenci pet eura mjesečno, a Nijemci 35 eura mjesečno", kazao je Županić.
Najavio je da će ta tvrtka uskoro pokrenuti burzu električne energije, a početkom iduće godine trebalo bi početi izdavati certifikate za jamstvo podrijela električne energije.
O projektima Plinacra govorio je Vladimir Đurović koji je kao vitalne projekte te tvrtke naveo gradnju kompresorskih stanica, koje su preduvjet za izvoz plina iz Hrvatske u slučaju realizacije Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) i gradnju LNG terminala na Krku. Uz to, ključne su interkonekcije sa Slovenijom te pripreme za gradnju plinovoda IAP. Općenito, budućnost Plinacra, koji ima 95% teritorija pokrivenog plinskom mrežom, bit će u regionalnom i transregionalnom povezivanju. Đurović je istaknuo da će se ići u gradnju plinskog skladišta za vršno opterećenje u Grubišnom polju, koje će povećati sigurnost opskrbe u sinergiji s postojećim plinskim skladištem u Okolima.
Skup nastavlja s radom, a ističe se niz tema iz energetskog gospodarstva, gospodarenja energijom, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Na skupu će biti prezentirano ukupno 58 predavanja i izložene 22 poster sekcije renomiranih autora.
Ističemo da će se sutra, 13. studenog od 11.30 do 14 h održati skup E-mobilnost posvećen primjeni električnih i hibridnih vozila. Transport je, uz kućanstva i industriju jedan od osnovna tri potrošačka energetska sektora, ali jedan od najvećih onečišćivača. Od svih alternativnih pogona, električni automobili su danas ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Njihov tehnološki napredak polako ali sigurno otklanja sve prepreke za njihovu širu primjenu. Sudionici skupa i ostali zainteresirani imat će priliku isprobati 18 izloženih električnih vozila; automobila, romobila, skutera, bicikala i gospodarskih vozila.