Ukupna potrebna ulaganja za razvoj prijenosne mreže u razdoblju 2015. – 2024.
godine procijenjena su na iznos od oko 8,23 milijardi kuna ili prosječno godišnje 823
milijuna kuna.
Plan razvoja prijenosne mreže izrađen je na temelju prošlogodišnjih zahtjeva za
priključak korisnika na prijenosnu mrežu. Plan dakle predviđa da bi se na mreži mogli naći sljedeći proizvodni objekti ili novi ili zamjenski blokovi u postojećim elektranama: BE-TO Koprivnički Ivanec, EL-TO Zagreb, TE Sisak C, KKE Slavonski Brod, KKE Osijek, TE Plomin C, TE Belišće, HE Zaprešić, HE Ombla, HE Dubrovnik 2, TE Ploče, HE Kosinj, CCGT Miklavija, HE Prečko, HE Senj 2, TE Rijeka, RHE Korita i VHS Osijek.
U planu je do 2020. dekomisija 308 MW postojećih proizvodnih objekata te od 2021. do 2025. još 169 MW.
Posebna stavka u planu je integracija novih vjetroelektrana u sustav.
Posljednjih godina HOPS je zaprimio velik broj zahtjeva za priključak novih
vjetroelektrana, ukupne snage veće od 2000 MW. S obzirom na veličinu i karakteristike
hrvatskog elektroenergetskog sustava, posebno u pogledu mogućnosti regulacije snage i
frekvencije, procijenjeno je da trenutno nije moguće integrirati VE ukupne priključne snage
više od okvirno 400 MW (kvota). Plan razvoja prijenosne mreže određen je uz pretpostavku
povećanja kvote na 600 MW do 2020. godine, te do 800 MW u 2024. godini. HOPS očekuje da
će u navedenom razdoblju eventualno biti moguće osigurati dostatnu rezervu sekundarne i
brze tercijarne P/f regulacije, što prvenstveno ovisi o realizaciji planova izgradnje novih
konvencionalnih proizvodnih objekata (KTE, RHE). Značajnija integracija VE u EES Hrvatske podrazumijeva značajno povećanje troškova za energiju uravnoteženja, kao i za pomoćne usluge.
Integracijom dodatnih 400 MW vjetroelektrana, u odnosu na postojeću kvotu od 400 MW, može se očekivati dodatnih oko 100 GWh – 200 GWh potrebne regulacijske energije u sustavu, ovisno o razini pogreške prognoze proizvodnje VE. Integracijom 400 MW VE u EES može se očekivati dodatni trošak regulacije sustava u iznosu od 1,04 – 2,5 mil.€/godišnje ovisno o kvaliteti prognoze proizvodnje VE. Integracijom 600 MW VE u EES Hrvatske može se očekivati dodatni trošak između 2,6 – 5,6 mil.€/god, a integracijom 800 MW VE u sustavu će se pojaviti dodatni troškovi od 4,4 – 9,5 mil.€/god. Ako se navedeni iznosi podijele s očekivanom proizvodnjom VE dobije se dodatni „trošak“ proizvodnje VE u rasponu 1,19 – 5,4 €/MWh.
U slučaju veće integracije VE od pretpostavljene u ovom planu,
predviđa se priključak ostvariti uglavnom primjenom principa zonskog priključka. Zonski
priključak predviđa formiranje jednog novog mrežnog čvora 400(220)/110 kV na
ograničenom području koje obuhvaća nekoliko VE sa osnovnom zadaćom prihvata
(priključenja) svih obuhvaćenih VE, odnosno novog voda 110 kV ukoliko nije potrebno
povezivati mreže različitih naponskih razina. Način formiranja takve zone i financijske
obveze investitora u VE bit će definirani novom Uredbom Vlade RH o uvjetima priključenja i
izdavanja energetskih suglasnosti. U slučaju izgradnje VE ukupne snage do 800 MW, odnosno 600 MW do 2020. godine
kako je pretpostavljeno u ovom planu, neće trebati dodatno pojačavati transformacije
između 400 kV i/ili 220 kV mreže, te 110 kV mreže na koju je predviđen priključak većine
VE.
