Europsko tržište baterijskih spremnika energije raste rekordnim tempom. Ukupni novoinstalirani kapacitet sustava za baterijsku pohranu energije u zemljama Europske unije prošle je godine dosegnuo 27,1 GW h, što je za 45% više u odnosu na 2024. To pokazuju podaci iz 'Pregled tržišta baterijskih sustava za pohranu energije u EU-u u 2025. godini' koji je nedavno objavila europska solarnoenergetska udruga SolarPower Europe. Tako brz porast primjene baterija uglavnom treba zahvaliti ostvarivanju mnogih velikih projekata, dok se rast tržišta kućnih baterijskih spremnika usporava. Istodobno, kako bi se ispunili energetski i klimatski ciljevi do 2030. godine, ukupni kapaciteti za pohranu energije morali bi se udeseterostručiti.
Od 2021. godine do danas ukupni instalirani kapacitet za pohranu energije u EU-u povećao se 10 puta, sa 7,8 na 77,3 GW h, no prošle se godine prvi put dogodilo da najviše kapaciteta otpada na baterijske spremnike za energetske i komunalne potrebe, a ne na one kućne. Na velike sustave prošle je godine otpadalo čak 55% novoinstaliranog kapaciteta svih baterijskih spremnika.
Kako ističu stručnjaci SolarPower Europea, takav trend pokazuje sve veću važnost baterija za stabilnost elektroenergetskog sustava. Veliki baterijski sustavi za pohranu energije imaju ključnu ulogu u ublažavanju fluktuacija uzrokovanih povećanom proizvodnjom u sunčanim elektranama i vjetroelektranama i i rješavanju problema zagušenja mreža.
Istodobno, došlo je do pada prodaje kućnih baterijskih spremnika za oko 6%. Razlog za to su niže cijene električne energije i postupno ukidanje potpora i drugih poticaja za nabavu i ugradnju kućnih sustava za pohranu energije. Tijekom energetske krize 2022. i 2023. godine, u tome je području došlo do eksplozivnog rasta prodaje, ali tadašnje okolnosti sada su prošlost.
Najveći udio u novoinstaliranim kapacitetima za baterijsku pohranu energije, 63%, otpada na Njemačku, Italiju, Bugarsku, Nizozemsku i Španjolsku. Pri tome su Njemačka i Italija i dalje najveća tržišta u apsolutnom smislu, dok je u Bugarskoj ostvaren najveći rast u relativnom smislu, dijelom zahvaljujući velikim projektima koji su završeni u kratkom roku.
Kada je pak riječ o proizvodnji, tj. ponudi baterija na tržištu, za sada u EU-u postoje značajni kapaciteti za proizvodnju. Točnije, radi se o proizvodnji iskazanoj ekvivalentnim kapacitetom baterijskih ćelija od 252 GW h. Međutim, treba napomenuti kako se pri tome uglavnom radi o baterijama za električna vozila, dok europski lanac vrijednosti još ne može u cijelosti odgovoriti potrebama proizvodnje baterija za stacionarnu pohranu energije. Istodobno, Europa je i dalje ovisna o uvozu kritičnih materijala i komponenti za baterije. Ako se ta ovisnost nastavi u idućim godinama, SolarPower Europe upozorava da bi se dosadašnji rast primjene pohrane energije mogao značajno usporiti.
Kako bi se europski elektroenergetski sustav do 2030. godine bio spreman za povećanu proizvodnju iz obnovljivih izvora, procjenjuje se da će do tada trebati ostvariti ukupni kapacitet baterijske pohrane na razini 750 GW h. To znači da će se trenutačmo kapacitet morati povećati za oko deset puta u samo pet godina. Stoga bi, kako poručuje SolarPower Europe, trebalo ubrzati ishođenje potrebne dokumentacije i dozvola za gradnju sustava i spajanje na mrežu, ukloniti tržišne prepreke za pohranu energije i potaknuti ciljana ulaganja u europsku proizvodnju baterija, objavio je nizozemski solarnoenergetski portal 'Solar 365'.
