Volkswagenov skandal s lažiranjem podataka o emisiji štetnih plinova iz dizelskih automobila u SAD-u mogao bi označiti preokret u sudbini rafinerija s visokim udjelom benzina u proizvodnji, kao što je Valerova rafinerija u britanskom Pembrokeu, s udjelom benzina od 49,4 posto, piše Reuters. Mnoge europske rafinerije izgrađene su 50-ih godina prošlog stoljeća kako bi poduprle uzlet potražnje za benzinom, a proteklih 20 godina pritisnula ih je smanjena potražnja za tim gorivom i poticaji vlada koji su građane usmjeravali na kupnju navodno ekonomičnijih dizelskih automobila, s manjim emisijama ugljičnog dioksida. Uspon 'dizelaša' koji su prošle godine činili polovinu ukupnog broja prodanih automobila prisilio je Europu da se osloni na uvoz dizela, dok su njezine rafinerije paralelno teško pronalazile inozemna tržišta za višak proizvedenog benzina. Njihova se zarada našla pod snažnim pritiskom i proteklih godina velik broj rafinerija je zatvoren. Tehnološki najnaprednije rafinerije u Europi, kao što je npr. Exxon Mobilova u belgijskom Antwerpenu, koja planira uložiti milijardu dolara u modernizaciju radi povećanja udjela dizela u ukupnoj proizvodnji, i Royal Dutch Shellove u nizozemskom Pernisu, imat će manje koristi od veće potražnje za benzinom, navodi Reuters.