U prvoj polovici godine slovenska energetska skupina Petrol ostvarila je neto prihod od ugovora s kupcima na razini 3,3 milijarde eura, što je za 12% više nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Glavni razlog za takav poslovni rezultat uglavnom su veći prihodi od prodaje goriva i derivata, na što su utjecale i više cijene energije. No, unatoč povećanom opsegu prodaje u glavnoj djelatnosti, prodaji goriva i naftnih derivata, bruto dobit na slovenskom tržištu značajno se smanjila u odnosu na 2025. godinu zbog, kako se ističe, neodgovarajućeg regulatornog okvira u Sloveniji.
Takvi su rezultati predočeni Nadzornom odboru tvrtke na njegovoj 19. sjednici. Pri tome je istaknuto kako su na rezultate cijele skupine značajno utjecali geopolitička previranja, fluktuacije cijena energije i spomenuti okvir za određivanje cijena naftnih derivata u Sloveniji. Iako je, unatoč tome, poslovanje u drugom tromjesečju ove godine bilo bolje nego u usporedivom razdoblju prošle godine, negativni učinci uvjeta iz ožujka na prodaju goriva i derivata u Sloveniji nisu se mogli nadoknaditi, unatoč poboljšanom poslovanju, dobrim rezultatima iz drugih aktivnosti i mjerama optimiranja. Stoga su rezultati za prvu polovicu ove godine ostali ispod razine usporedivog razdoblja 2025.
Veći prihodi, ali manja dobit
Bruto dobit cijele skupine Petrol, uključujući zatvorene neto robne derivate, iznosila 344,9 milijuna eura ili za 1% više nego prethodne godine. Ipak, istodobno je dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila 131,8 mil. eura ili za 13,6 mil. eura (oko 10%) manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Unatoč nešto boljim rezultatima u drugom tromjesečju, kada je EBITDA iznosila 90,8 mil. eura i bila za 12,4 mil. eura veća nego u istom razdoblju 2025., na razini polugodišta operativna dobit iznosila je 79,2 mil. eura ili za čak 16,9 mil. eura manje nego 2025., dok je neto dobit bila 57,4 mil. eura ili za 17,8 mil. eura manje nego u istom razdoblju 2025.!
Operativni rashodi iznosili su pak 268,8 mil. eura ili za 9,5 mil. eura više nego u prvoj polovici 2025. godini i viši su od planirane razine, uglavnom zbog viših troškova logistike i indeksacije plaća. Opseg prodaje nafte i derivara dosegnuo je 2,03 mil. t ili za 4% više nego 2025. godine. Pri tome je prodaja u Sloveniji bila veća za 6%, a na tržištima zemalja Jugoistočne Europe za 7%, dok je na tržištima zemalja Europske unije bila za 6% manja.
Prihod od prodaje robe i usluga dosegnuo je 345,0 mil. eura ili za 9% više nego prethodne godine. Prodaja prirodnog plina dosegnula je 12,3 TW h, što je za 9% više nego prethodne godine, dok je prodaja električne energije iznosila 4,5 TW h ili za 24% manje nego 2025., za što je razlog smanjene količine trgovanja. No, unatoč manjoj prodaji električne energije, Petrol je u tom području ostvario bolje poslovne rezultate nego u usporedivom razdoblju 2025. godine. Također su bolji rezultati ostvareni u području energetskih rješenja, mobilnosti, distribucije prirodnog plina, prodaje sustava grijanja i prodaje robe i usluga.
Ulaganja i financijska stabilnost
Ukupna ulaganja skupje Petrol u prvoj polovici godine iznosila su 58,2 mil. eura ili za čak 43% manje od planiranog, za što je ponovno glavni krivac slovenski regulatorni okvir koji ograničava razvojni potencijal tvrtke. Pri tome je 44% uloženih sredstava bilo namijenjeno projektima energetske tranzicije. Uz to, nastavljeni su projekti obnove prodajne mreže, širenja mreže punionica električnih vozila i razvoja energetskih, mobilnih i digitalnih rješenja.
Bez obzira na sve to, još u ožujku je S&P Global Ratings potvrdio dugoročni kreditni rejting tvrtke BBB- i kratkoročni rejting A-3, ali i poboljšao izglede kreditnog rejtinga sa stabilnih na pozitivne.
Ujecaj slovenskog regulatornog okvira za polugodišnje poslovanje
Štetnost neodgovarajućeg regulatornog okvira u Sloveniji posebno je bila očita u ožujku, kada je, u vrijeme zaoštrene geopolitičke situacije na Bliskom istoku, brzog rasta cijena energije i najavljenog porasta cijena goriva došlo do naglog porasta potražnje. To je za posljedicu imalo gubitak na prodajni naftnih derivata u Sloveniji od 27,5 mil. eura. Naime, Slovenija je, uz Hrvatsku, jedina zemlja Europske unije koja ima regulirane cijene goriva. No, procijenjena prosječna marža trgovaca naftnim derivatima u EU-u gotovo je dvostruko veća nego u Sloveniji, tj. više od 24 centa. Uz to, regulacija cijena naftnih derivata ne omogućava odgovarajući odgovor i oblikovanje odgovarajuće cjenovne politike s obzirom na nestabilne uvjete na globalnim tržištima.
Na takve se rezultate osvrnuo Sašo Berger, predsjednik Uprave Petrola: "Neodgovarajući regulatorni okvir imao je značajan utjecaj na naše poslovanje, a njegovi nedostaci posebno su bili vidljivi u uvjetima iz ožujka. Negativne učinke smo ograničili dodatnim mjerama optimiranja troškova, ali ih nismo uspjeli nadoknaditi na polugodišnjoj razini. U drugom tromjesečju poboljšali smo poslovanje, ali nismo zadovoljni postignutim polugodišnjim rezultatima. Regulatorni okvir i dalje ostaje neodrživ, što u nestabilnim uvjetima na tržištu sirove nafte i naftnih derivata može utjecati i na opskrbu gorivom, zbog čega hitno treba ukloniti ograničenja i liberalizirati tržište naftnih derivata."
