Unatoč smanjenim isporukama prirodnog plina i poprilično ispražnjenim akumulacijskim jezerima hidroelektrana s jedne te znatno povećane potrošnje struje s druge strane, ni jednoj kategoriji potrošača ne prijete problemi u opskrbi električnom energijom, doznaje list Vjesnik'' u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Kako piše list, u takvoj situaciji HEP dovoljnu količinu električne energije za sve svoje kupce osigurava većim uvozom i pojačanim radom termoelektrana koje koriste druge vrste goriva, a u svakom su slučaju skuplje od struje iz najjeftinijih hidroelektrana. Ali uvozna struja je, posebno zimi, skuplja od domaće, a i mazut za termoelektrane je skuplji od plina pa im to značajno povećava proizvodne troškove, piše 'Vjesnik'. Pitanje je do kada će redukcije plina trajati i koliko se padalina može očekivati, a i izračun je složen pa je teško već sada reći koliko će im to povećati troškove poslovanja, kažu u HEP-u i najavljuju da bi točnije kalkulacije mogli objaviti na kraju zime. Unatoč tome i brojnim spekulacijama po medijima, u HEP-u tvrde da još nisu Vladi uputili zahtjev za povećanje cijene električne energije. No, stručnjaci očekuju da će to uskoro učiniti jer će bez povećanja cijene teško osigurati novac za nužne vrlo velike investicije. Osim toga, uvođenje realnih cijena struje je preduvjet dovršetka liberalizacije hrvatskog tržišta strujom ove godine jer konkurencija tvrdi da se uz postojeće cijene ne može ravnopravno nadmetati s HEP-om, navodi 'Vjesnik'.