Norveški Equinor nikako da se izvuče iz problema s projektima istraživanja i eksploatacije u britanskim vodama Sjevernog mora, a problem je ekologija ili preciznije dozvole prema Scope-3 - emisije nastale izgaranjem foislnih goriva. Riječ je o projektima Rosebank i Jackdaw. Naftno-plinsko polje Rosebank se nalazi 130 km sjeverozapadno od Shetlanda u dubini od 1.100 metara, a procijenjeni resursi prelaze 300 mil. barela nafte. U planu je sedam bušotina u prvoj fazi a projektirani kapacitet FPSO-a (plutajućeg postrojenja za proizvodnju, skladištenje i prekrcaj nafte) je oko 70.000 barela dnevno. Nafta bi se odvozila tankerima, a proizvedeni plin trebao bi biti evakuiran novim plinovodom prema Škotskoj.
Glavni problem danas nije tehnička izvedivost samog projekta, nego dozvola. Početna suglasnost iz 2023. ponovno je u postupku nakon sudskih odluka povezanih s procjenom emisija nastalih korištenjem proizvedene nafte. Britanski regulator je u 2026. tražio dodatne informacije, a projekt je trenutačno označen kao under review.
Plinsko-kondenzacijsko polje Jackdaw je potpuno drugačiji koncept. Nalazi se oko 250 km istočno od Aberdeena, na samo oko 78 metara dubine. U planu su četiri proizvodne bušotine te gradnja 31 km podmorskog plinovoda. projekt je već vrlo daleko odmakao: čelična konstrukcija platforme postavljena je u kolovozu 2023., topside u listopadu 2025., plinovod je položen u srpnju 2024., a bušenje je završeno početkom 2026.
Plin za 1,4 milijuna stanovnika
Adura procjenjuje da bi Jackdaw mogao davati oko 6% očekivane proizvodnje plina britanskog Sjevernog mora, odnosno količinu energije ekvivalentnu grijanju oko 1,4 milijuna kućanstava.
Inženjerski su projekti već dobrim dijelom izgrađeni, ali regulatorno-pravni rizik je postao ključan, pišu britanski mediji. Britanski Vrhovni sud je nakon presude u slučaju Finch zauzeo stav da se kod odobravanja projekata mora uzeti u obzir i Scope 3, odnosno emisije nastale korištenjem proizvedene nafte/plina. Zbog toga su prethodne suglasnosti za Jackdaw i Rosebank izgubile pravnu valjanost i pokrenuti su novi postupci.
Kod Jackdawa je problem posebno zanimljiv jer je platforma već postavljena, cjevovod položen, a bušenje završeno. Dakle, potencijalni zastoj više nije pitanje „hoće li se projekt izgraditi“, nego hoće li dobiti novu regulatornu suglasnost za početak proizvodnje. Kod Rosebanka je rizik još veći jer je riječ o mnogo većem i složenijem projektu na 1.100 metara dubine, s FPSO-om, podmorskim sustavom i novim plinovodom.
Prva proizvodnja sada je ciljana za 2027., javljaju britanski mediji. Sudbina ovih projekata posebno brine Britaniju koja je snažno ovisna o uvozu nafte i plina. Ovakav sličan slučaj, da sudska odluka promijeni regulatorni tretman već realiziranog projekta, prvi se puta dogodio u Norveškoj 2024.
