Europska komisija planira odgoditi za godinu dana primjenu dijela pravila o emisijama metana za uvoz nafte i plina. Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen potvrdio je da bi odgoda bila godinu dana, unatoč pritiscima pojedinih država za dulje odgađanje. Promjene ne bi nastupil preko noći - od 1. siječnja 2027. nije se trebao uvesti izravni limit na količinu metana u svakom uvezenom plinu ili nafti već je prvi korak mjerenje, izvještavanje i verifikacija (MRV).
Uvoznici bi morali dokazivati da proizvođači izvan EU-a mjere i prijavljuju emisije metana iz proizvodnje fosilnih goriva te da su podaci neovisno verificirani. Za relevantne ugovore koji su na snazi od 1. siječnja 2027. trebala je početi obveza dokazivanja MRV ekvivalentnosti. Tek kasnije dolazi puno ozbiljniji dio: od 5. kolovoza 2028. počinju obveze vezane uz podatke o intenzitetu metana, dok bi od 2030. EU mogao primjenjivati maksimalne vrijednosti intenziteta metana za uvoz fosilnih goriva.
Problem je evidentan - EU je sve više ovisan o uvoznom plinu, osobito LNG-u, što znači da se za plin bori na globalnom tržištu, gdje većina zemalja nema tako striktnu regulativu. Nova pravila trebala bi natjerati proizvođače iz SAD-a, Katara, Norveške, Azerbajdžana i drugih dobavljača da preciznije mjere koliko metana „curi“ tijekom proizvodnje i transporta plina, što je vrlo nepopularno. Svojedobno je Katar izjavio da će prestati prodavati Europi.
Metan je vrlo snažan staklenički plin, a glavni izvor osim u energetici mu je u poljoprivredi tj. stočarstvu. Komisija navodi podatak IEA-e da se globalno kroz curenje, ispuštanje i spaljivanje gubi više od 200 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što odgovara približno dvije trećine godišnje potrošnje plina EU-a.
