Ni pod najpovoljnijim pretpostavkama ne postoji ekonomska isplativost izgradnje nove termoelektrane na lignit u Bosni i Hercegovini, priopćio je Institut za ekonomiku energetike i financijske analize (IEEFA). Investitori, developeri i porezni obveznici trebali bi se suzdržati od podupiranja ovog projekta osuđenog na propast. Analiza pokazuje da bi razvoj solarnih i vjetroelektrana u regiji ponudio sigurniju i čišću energiju.
Nova planirana termoelektrana na lignit Gacko 2 u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska postala bi "nasukana imovina" na temelju nekoliko scenarija, pa čak i uz velikodušne pretpostavke koje idu u prilog proizvodnji lignita. Riječ je o projektu gradnje zamjenske elektrane, aktualnom od 2006., a riječ je o zamjeni elektrane snage 300 MW uz rudnik Gračanica, koja je s radom započela 1983.
Podsjećamo da je Republika Srpska već godinama u traženju partnera za projekt, koji je prije koju godinu procijenjen na 521 mil. EUR. Sa snagom zamjenske elektrane se licitiralo od 700 do 350 MW, kao i sa vrijednošću investicije. Prvi investitor ČEZ 2011. je izgubio arbitražu protiv RS. Elektroprivreda Republike Srpske nije odustala od projekta kojeg je ponovo pokrenula 2015. a interes su pokazali Kinezi, točnije Donfang Electric. Gradnja elektrane trebala je početi 2017.-2018., a pandemija je zaustavila projekt snage 350 MW
Loši ekonomski izgledi
IEFA je ekonomski analizirala projekt i zaključuje da on nema budućnost, posebno stoga što kineski i ruski kapital više nije dobrodošao u Europu. Financiranje projekta je neizvjesno s obzirom na njegov ekonomski i ekološki profil, budući da trendovi u europskom energetskom sektoru i buduće mogućnosti financiranja favoriziraju jeftinije obnovljive alternative s nižim rizikom.
Ulaganje u kopnene vjetroelektrane i solarne elektrane ponudilo bi sigurniji i bolji povrat ulaganja, bržu izgradnju i čišću energiju, kao i bolji pristup financiranju.
Ekonomski izgledi za planiranu termoelektranu na lignit "Gacko 2" loši su i pod najpovoljnijim pretpostavkama. Cijena ugljika, vrijeme izgradnje, neizvjesnost i rizici oko financiranja "Gacko 2" i sličnih projekata diljem zapadnog Balkana čine ih ranjivima u njihovim ranim fazama, ako ne i prije nego što njihova izgradnja počne, zaključila je IEEFA.
“Gacko 2” se suočava sa slabom ekonomskom isplativošću. Elektrana bi imala veliku muku povratiti uložena sredstva tijekom svog postojanja, prema svim analiziranim scenarijima, uključujući i velikodušne pretpostavke koje idu u prilog proizvodnji lignita. Teško je prognozirati tko bi u sadašnjim uvjetima financirao ovaj projekt u BiH, a Kina i Rusija vjerojatno će biti isključene s liste potencijalnih investitora. Čak i kad bi tvornica dobila financiranje, tajming je loš.
Visoki troškovi izgradnje
U smislu sadašnje vrijednosti, bile bi potrebne održive cijene električne energije ili neki oblik subvencije na vrlo visokoj razini kako bi se izbjegli gubici. No, do puštanja u pogon "Gacko 2" nakon 2028., očekuje se da će sadašnje visoke cijene električne energije znatno splasnuti i da u tom smislu neće biti nikakve koristi od elektrane.
Projekt bi, međutim, izazvao visoke troškove izgradnje zbog tekuće inflacije sirovina i uskih grla u opskrbnom lancu nakon pandemije te geopolitičkih pitanja.
TE Gacko 2 bi se također moglo odmah suočiti s paralizirajućim troškovima emisija. Direktor IEEFA-e za Europu Arjun Flora kaže da politike energetske tranzicije EU-a i obveze zemalja zapadnog Balkana dekarbonizaciji odražavaju snažan i uspostavljen trend protiv novih projekata na ugljen diljem Europe.
Obnovljivi izvori energije, kao što su solarne i vjetroelektrane, bolja su alternativa za „Gacko 2“, jer bi imali koristi od lakšeg pristupa financiranju i veće vjerojatnosti buduće potpore politike.
