Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova. Također, prihvaćen je prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te Nacrt prijedloga Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine.
"Ako obveznik, bez obzira na to je li riječ o distributeru ili opskrbljivaču benzinskim i dizelskim gorivima, ne ispuni obvezu stavljanja na tržište u jednoj kalendarskoj godini minimalnog udjela biogoriva u prijevozu, a s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, dužan je platiti posebnu naknadu za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", istaknuo je Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
"Zbog nekontroliranog porasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima, ponajprije uzrokovanima poteškoćama u opskrbi uslijed krize u Ukrajini koji se odražavaju i na biogoriva, potrebno je na svaki način stabilizirati cijenu nafte i naftnih derivata u maloprodaji te se predlaže donošenje uredbe kojom se privremeno, do 31. prosinca, umanjuje posebna naknada za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište", pojasnio je.
Posebna naknada iznosit će jednu lipu po MJ za sve razrede, odnosno za propušteno smanjenje emisije stakleničkih plinova po kg/CO2.
"Po trenutačno važećoj uredbi, najviša posebna naknada iznosi 30 lipa po MJ, odnosno 3,5 kune po kg/CO2 za propušteno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Odredbama ove uredbe nastoji se osigurati neometana isporuka nafte i naftnih derivata u uvjetima u kojima je sigurnost opskrbe energijom prioritet", napomenuo je.
Jedinična cijena
Zatim, prijedlogom uredbe o izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata se u svrhu dodatne zaštite potrošača intervenira u formulu kojom se utvrđuje najviša maloprodajna cijena naftnih derivata tako da se ne uračunava dio cijene vezane uz troškove prijevoza i manipulacije biogorivima.
"Navedenom uredbom, zbog velikog porasta maloprodajnih cijena naftnih derivata utvrđuje se iznos najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koje energetski subjekti koji se bave trgovinom na veliko ili na malo smiju primijeniti na području Hrvatske. Maksimalni iznos maloprodajnih cijena sadržava jediničnu cijenu naftnog derivata, trošarinu i PDV. U jediničnoj cijeni naftnog derivata ugrađena je i premija energetskog subjekta koja uključuje maržu i operativne troškove poslovanja. Radi zaštite potrošača, regulacije tržišta i drugih opravdanih razloga, Vlada može uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine derivate u neprekinutom razdoblju do najdulje 90 dana", kazao je.
Glavni ciljevi
Hrvatska strategija za vodik do 2050. godine pak naglašava prednosti Hrvatske u razvijanju potencijala vodikove energetske tehnike te usklađivanje s ciljevima Europske strategije za vodik i nacionalnim razvojnim strategijama.
"Strategija obuhvaća mogućnost proizvodnje, pohrane, transporta i korištenja vodika, kao i potencijale u istraživanju i razvoju inovacija na području svih dijelova gospodarstva zasnovanih na vodiku. U Strategiji se razmatra potencijal vodika u dekarbonizaciji gospodarstva te način njegovog iskorištavanja", izjavio je.
Strategija ima četiri glavna cilja. "To su povećanje proizvodnje obnovljivog vodika, povećanje iskorištavanja potencijala obnovljivih izvora za proizvodnju obnovljivog vodika, povećanje korištenja vodika te poticanje razvoja znanosti, istraživanja i razvoja vodikovih tehnologija", napomenuo je.
Ti ciljevi će pridonijeti smanjenju emisije ugljika u skladu s obvezama koje je Hrvatska preuzela kao dio EU-a s ciljem smanjenja utjecaja na globalno zagrijavanje. To će rezultirati povećanim udjelom potrošnje vodika u ukupnoj potrošnji energije do 2050. godine te proizvodnji obnovljivog vodika koju je potrebno dostići s obzirom na projicirani udio u potrošnji.
