Početak tjedna donio je (novi) porast cijena nafte na međunarodnim tržištima. Za to postoji više razloga, a na prvom mjestu je gospodarski oporavak nakon više mjeseci raznih ograničenja uzrokovanih pandemijom i zatim približavanje hladnijeg vremena, što pak uzrokuje povećanu potražnju za naftnim derivatima. Konačno, tu su i već općepoznati problemi u globalnim oprskrbnim lancima, što je (navodno) također jedna od posljedica pandemije. Istodobno, došlo je i do skoka cijena plina i ugljena na globalnoj razini, što je opet povećalo potražnju za naftom.
Tako je u ponedjeljak, 11. listopada cijena sirove nafte tipa Brent (mjerodavnog za europsko tržište) porasla za 1,70 dolara ili za 2,1%, na 84,09 USD/bbl, što je najviše od listopada 2018. godine, dok se cijena nafte WTI koja je pak mjerodavna za američko tržište povisila za 1,67 dolara ili također za 2,1% i dosegnula 81,02 USD/bbl, što je najvišu od kraja 2014.
Nastavlja se energetska kriza u Kini
U isto se vrijeme nastavila energetska kriza u Kini, uzrokovana nestašicom ugljena, što za posljedicu ima sve češće nestašice električne energije. Jedan od razloga za to je činjenica da su budućnice ('futuresi') za ugljen na tržištima zatvoreni na rekordno visokim razinama zbog elementarnih nepogoda koje su prisilno zatvorile rudnike. Stoga je kao jednu od mjera za ublažavanje te krize kineska vlada naložila rudnicima povećanje proizvodnje kako bi se regulirale cijene električne energije.
Skok cijena plina u Europi
Na drugoj strani svijeta, u Europi, došlo je do značajnog porasta cijena plina nakon što su vremenske prognoze najavile hladniju zimu. Takav skok cijena plina potaknuo je pojedine tvrtke na zamjenu plina naftom, što je opet imalo posljedice na tržište nafte.
Nestabilnosti cijena nafte na tržištima svakako doprinosi i činjenica da su se zemlje tzv. OPEC+ (članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i još neki veliki proizvođači) odlučile pridržavati prethodnih dogovora o povećanju proizvodnje za 400 000 bbl/d dnevno u studenom ove godine unatoč nedostatku nafte na tržištima. Iako su se zemlje OPEC+ obvezale na povrat više zadržanih zaliha na tržište, malo je vjerojatno da će o povećanje zadovoljiti rastuću potražnju, osobito u zimi koja slijedi, objavila su RBA Istraživanja.
