Poštovani gosp. Babić, možete li nam ukratko ispričati povijest Babić ZG plinoservisa?
Obrt sam osnovao 1972. godine. Tada sam bio prvi i jedini servis za Gradsku plinaru Zagreb, a bio sam prvi koji sam kao servis izašao iz granica Hrvatske. Sklopio sam ugovor s jednom istočnonjemačkom tvrtkom koja je na osnovi kliringa izvozila plinsku opremu za cijelu bivšu Jugoslaviju i za nju sam bio jedini servis za Zagreb i u krugu 150 km oko Zagreba. Odlazio sam u Berlin na školovanje i taj je posao trajao oko 20 godina, dok nije pao Berlinski zid i propala Jugoslavija.
Kao što sam spomenuo, od 1972. godine imamo ugovor s Gradskom plinarom Zagreb. Također smo službeni servis za Vaillant, Junkers i Berettu te za mađarske proizvođače plinskih peći Lampart i FEG. Svi naši djelatnici redovito odlaze na školovanje u njihove edukacijske centre i posjećuju sve bitne međunarodne sajmove iz plinske struke.
Isto tako, danas smo ovlašteni ispitivači plinskih instalacija Gradske plinare Zagreb i imamo ugovore o održavanju plinske opreme s brojnim građanima Zagreba.
Uz to, osobno sam aktivan u strukovnim asocijacijama kao pročelnik Sekcije plinoinstalatera i plinoservisera Udruženja obrtnika grada Zagreba, član Upravnog odbora i član Skupštine, u Obrtničkoj komori Zagreb sam član Odbora za izobrazbu kadrova i Komisije za majstorske ispite, a u Hrvatskoj obrtničkoj komori član Ceha.
Kako ste organizirani i koliko vas je zaposleno?
Ja sam osnivač obrta i vlasnik, a moj je sin danas preuzeo ulogu voditelja servisa. Osim nas dvojice, tu su još tajnica i administratorica te 13 operativaca, od čega šest montera, šet servisera i dva pomoćna radnika.
Poslovni prostor, osim ureda i priručne radionice, čini još i radionica na 40 m2, skladište i garaža, a sve to na 1000 m od zagrebačke katedrale.
Kada već spominjete zaposlenike, poznato je da veliku ulogu posvećujete školovanju kadrova.
Do sada sam ukupno odškolovao 110 učenika, od kojih je danas devet uspješnih obrtnika na području Zagreba i Zagrebačke županije. Upravo imamo četiri učenika na školovanju, od čega dvojicu s treće godine te po jednog s prve i druge godine srednje strukovne škole. Od njih će jedan nakon školovanja kod nas 100% ostati zaposlen. Sve učenike stalno pratimo i usmjeravamo pri školovanju, ovisno o tome naginju li monterskom ili serviserskom radu. Na primjer, ako učenik poznaje elektroniku te ako je komunikativan i zna s ljudima, više ga usmjeravamo na servisere, a one koji su spretniji kod grubljih radova usmjeravamo na montere. Imamo stalnu suradnju sa školom na Sv. Duhu i s njom svake godine razgovaramo o uzimanju učenika na školovanje. Svi oni za nas su 'naša djeca'. Ponekad nam je teško rastati se s njima nakon završetka školovanja i, ako već kod nas ne mogu ostati, jednostavno ih preporučimo drugim kolegama i svi oni odmah nastavljaju s poslom.
No, danas je važno i stalno školovanje kadrova. Na primjer, već 2 - 3 propuštena programa školovanja kod nekog proizvođača opreme znače velik korak unatrag u tehnološkom znanju. Svi naši serviseri stoga stalno prolaze obuku, a poslovođa redovito mora prikupljati podatke od naših principala, Vaillanta, Junkersa i Berette te uvijek biti u kontaktu s njihovim tehničkim službama.
Čini nam se da je u posljednje vrijeme manje nesretnih slučajeva u vezi s radom plinskih uređaja nego ranije?
Prije nekoliko godina na plinarskim forumima smo stalno govorili o tome da mediji ništa ne rade na informiranju građana. Na žalost, nekoliko nesreća je potaknulo medije da počnu više pisati o tome i, kada su građani pročitali kakve su posljedice neodržavanja instalacija, ozbiljnije su shvatili potrebu održavanja plinskih uređaja. Nekoliko dana nakon takvih napisa u novinama redovito nas pozivaju brojni građani da obavimo servis. No, smatram da bi i građane nekako trebalo obvezati na održavanje takvih uređaja, slično kao što je to kod tehničkih pregleda na automobilima.
Poznato je da ugovori o održavanju značajno doprinose sigurnosti rada plinskih uređaja. Koliko Vaših stranaka ima takav ugovor?
Svim našim strankama pri ugradnji plinskog uređaja nudimo ugovor i, oni koji potpišu takav ugovor, imaju pravo na 10% popusta kod intervencija. Vodimo brigu o tome kada je vrijeme za servis i svaki mjesec u bazi podataka o strankama provjeravamo tko je na redu. Tada nazovemo stranku i upozorimo je da je vrijeme za servis. Ugovori su napravljeni tako da se godišnji servis obavlja kada nemamo veliku gužvu na poslu, a stranke tada ne moraju voditi računa o tome kada je servis te dobivaju povoljniju cijenu i veću sigurnost rada svojih plinskih uređaja.
Kada se radi o novoinstaliranim uređajima, oko 70% stranaka potpisuje takve ugovore o održavanju. Ipak, moram napomenuti da svaki takav ugovor stranka uvijek može raskinuti tako da samo mi imamo obvezu obavijestiti je da je vrijeme za servis.
Razmišljate li o proširenju poslovanja i na neka druga područja, osim plinskih instalacija i grijanja?
Prije nekoliko godina proširili smo djelatnost i na postavljanje klima-uređaja. Pri tome ugrađujemo male, obiteljske split sustave i to najviše Vaillant. Imali smo i jedan veliki posao i to za Građevinski fakultet na kojem smo do sada ukupno postavili 400 klima-uređaja. No, to nam je sporedna djelatnost kojom se bavimo kada nema toliko posla s plinom i grijanjem. Naša osnovna djelatnost je ipak 'sve za plin': od ormarića do ugradnje trošila te spomenuti godišnji servisi.
Kakva je suradnja s ostalim članovima plinskog lanca?
Suradnja s dimnjačarima je jako dobra i odnosi su korektni. Nama je jedino potreban dimnjačarski nalaz na osnovi čega pronalazimo pravo rješenje za našu stranku. Suradnja s Gradskom plinarom Zagreb također je jako dobra. U posljednje dvije godine Sekcija plinoinstalatera održava redovite sastanke s predstavnicima GPZ-a, a također dobro surađujemo sa svim djelatnicima GPZ-a s kojima rješavamo probleme na terenu.
Što biste željeli poručiti na kraju?
Potrebna je velika tolerancija svih nas u plinskom lancu i ne smije biti nikakvih 'soliranja' struke jer smo svi upućeni jedni na druge. Ne smije biti podjela na plinoinstalatere, dimnjačare, distributere, plinoservisere i dobavljače opreme, a važni su i oni koji pišu propise. Pri tome se moraju uvažavati sve druge struke jer svi zajedno moramo kvalitetno raditi kako bi zadržali klijente. Isto tako, svima na prvom mjestu mora biti sigurnost. Zbog toga bi, kao što sam ranije spomenuo, za ostvarenje sigurnosti na neki način trebalo obvezati i korisnike plinskih uređaja, odnosno potaknuti ih da više brinu o svojim trošilima.
