Poštovani gosp. Krklec, možete li nam u nekoliko rečenica prikazati HEP Toplinarstvo i njegovu ulogu u cijelom sustavu HEP-a, ali i u hrvatskoj energetici uopće?
HEP Toplinarstvo d.o.o. obavlja djelatnost proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinske energije kućanstvima i industrijskim subjektima na području gradova Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića. Dio je HEP Grupe koja je organizirana u obliku koncerna. S ponosom ističem da HEP Toplinarstvo, s obzirom na broj potrošača i isporučenu toplinsku energiju, predstavlja više od 80% sektora toplinarstva u Hrvatskoj. Na kraju ogrjevne sezone 2007./2008. opskrbljivali smo toplinskom energijom 115 288 kućanstava i 5847 poslovnih potrošača. Kao što je poznato, nakon stupanja na snagu novog Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom 1. travnja 2005. godine, toplinska djelatnost nije više komunalna, nego energetska. U skladu s time, od HERA-e smo dobili dozvole za bavljenje svim energetskim djelatnostima – proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, na rok od 15 godina.
HEP Toplinarstvo danas je podijeljeno u četiri pogona i isporučuje toplinsku energiju u šest hrvatskih gradova, od čega u tri grada preko centralnog toplinskog sustava. Možete li nam pojasniti takvu organizaciju i kako ona djeluje te postoje li planovi za širenje i na neke druge gradove?
Unutrašnju organizaciju čine korporativne službe i četiri pogona - Pogon Toplinske mreže i Pogon Posebne toplane u Zagrebu te Pogon Osijek i Pogon Sisak (nekadašnje samostalno društvo Toplinarstvo Sisak d.o.o., koje je pripojeno 1. siječnja 2007. godine). U tijeku je priprema za promjenu organizacije, s ciljem povećanja efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja. Što se tiče područja na kojima već poslujemo, razvoj toplinarstva slijedit će razvojne planove gradova, a očekuje se povećanje ogrjevnih potrošača za 2 - 3% godišnje. Dakako da razmišljamo i o širenju i na druga područja, čemu ćemo u budućem razdoblju posvetiti dužnu pažnju te iskoristiti sve naše komparativne prednosti i snagu Hrvatske elektroprivrede.
Upravo je završila ogrjevna sezona 2007/2008. Kakva je ona bila s obzirom na isporučene količine ogrjevne topline i tehnološke pare, ali i na novčano iskazane poslovne rezultate?
Na kraju ogrjevne sezone 2007./2008. HEP Toplinarstvo je svojim potrošačima isporučilo 1 668 637 MW h ogrjevne topline i cca. 730 000 t tehnološke pare, a zakupljena snaga je iznosila 1535,0 MW. U potrošnji topline (ogrjevna toplina i tehnološka para), kućanstva su sudjelovala sa 60%, a gospodarstvo s 40%. U ukupnoj potrošnji ogrjevne topline udio Zagreba (uključujući Samobor, Veliku Goricu i Zaprešić) je 86%, Osijeka 10%, a Siska 4%. Potrošnja tehnološke pare koja se isporučuje za industrijske procese iznosila je 619 264 t, s time da je udio Zagreba 78%, Osijeka 10% i Siska 5%. Odnos isporučene količine ogrjevne topline (vrele vode) i tehnološke pare u MW h je 80% : 20%. U odnosu na 2006., u 2007. godini je porastao broj potrošača za 1%, a potrošnja tehnološke pare manja je za 3%, dok je potrošnja ogrjevne topline manja za 6%, što je rezultat vremenskih utjecaja (viših vanjskih temperatura). Što se tiče financijskog rezultata, prošle smo godine poslovali s gubitkom od 101,8 milijuna kuna. Naime, cijene toplinske energije već godinama ne prate porast cijena energenata što rezultira ostvarivanjem gubitka u poslovanju iz godine u godinu.
Pred nama je ljeto, a to znači da uskoro započinju radovi na izgradnji, remontu i osuvremenjavanju toplinarske infrastrukture? Koji se projekti planiraju za ovo ljeto i hoće li biti poteškoća u opskrbi potrošnom toplom vodom?
HEP Toplinarstvo svake godine nakon završetka ogrjevne sezone kreće s redovnim remontima postrojenja i toplinskih stanica u objektima potrošača. Provjerava se ispravnost svih zapornih i regulacijskih armatura, cirkulacijskih crpki, izmjenjivača topline i ostale opreme koja mora osigurati nesmetan i siguran rad za vrijeme ogrjevne sezone. Remonti su započeli 15. svibnja i trajat će do kraja kolovoza 2008. godine, kada počinju pripreme za novu sezonu. Također nastavljamo s investicijskim ciklusom revitalizacije vrelovodne mreže u Zagrebu, gdje ovo ljeto planiramo zamjenu cca. 8 km magistralnih vrelovoda i u Osijeku, gdje planiramo zamijeniti cca. 5 km vrelovoda i izgraditi 1 km mreže za priključenje "Gradskog vrta" na CTS. Radi se o projektu financiranom iz kredita Svjetske banke. Za vrijeme izvođenja radova ne planiramo dulje prekide u isporuci toplinske energije potrebne za pripremu PTV-a, osim u slučajevima gdje ne postoji mogućnost obilazne opskrbe toplinskom energijom. U takvim slučajevima potrošači će biti na vrijeme obaviješteni o datumu i duljini prekida isporuke. U Sisku očekujemo dodatna priključenja, uz napomenu da je na tom području u posljednje dvije godine priključena čak 1/3 ukupne snage, kao posljedica širenja CTS-a na nove dijelove grada.
Kada govorimo o projektima, poznato je da je HEP Toplinarstvo, zajedno s još nekoliko članica HEP Grupe, sudionik projekta cjelovite energetske opskrbe KBC-a Rebro u Zagrebu. Kao zanimljivost vrijedi spomenuti da je Vaša tvrtka, uz opskrbu toplinskom, ponudila i opskrbu rashladnom energijom. Možete li reći nešto više o tom projektu i kako se on ostvaruje?
Projekt KBC Zagreb - bolnica Rebro je višestruko zanimljiv. Predstavlja koncept cjelovite opskrbe bolnice svim potrebnim oblicima energije: ogrjevnom toplinom, rashladnom energijom, tehnološkom parom i električnom energijom. Tehničko rješenje projekta se temelji na uporabi tehnološke pare iz CTS-a i njezine pretvorbe u potrebne oblike energije (toplinsku, rashladnu, za tehnološke potrebe) te opskrbe električnom energijom iz novoizgrađenih distribucijskih objekata, što se ostvarilo u suradnji s DP Elektra Zagreb HEP - ODS. Specifičnost projekta je u hlađenju parom iz CTS-a (para služi za pogon apsorpcijskih rashladnih uređaja), što povećava iskoristivost postojećih kapaciteta parovoda i TE-TO Zagreb, a time se smanjuju i špice dnevnih opterećenja elektroenergetskog sustava Zagreba. Projekt se provodi prema modelu sličnom javno-privatnom partnerstvu tako da KBC Zagreb zadržava vlasništvo nad opremom i infrastrukturom, a brigu o njihovom upravljanju i održavanju preuzima HEP Toplinarstvo. Na liberaliziranom energetskom tržištu planiramo ponuditi slična tehnička i financijska rješenja za opskrbu i održavanje drugih bolnica i objekata u Hrvatskoj. Što se tiče samog projekta, trenutno je u tijeku priprema za nabavu potrebne opreme i početak montaže rashladne i toplinske opreme, a završetak radova na primarnom energetskom postrojenju očekujemo do kraja 2008. godine.
Kakvo je stanje s uvođenjem individualnog očitavanja potrošnje toplinske energije u stambene zgrade? Postoje li rokovi i zakonske obveze ili sve ovisi o odluci stanara pojedine zgrade?
Od 2001. godine u svim novosagrađenim objektima postalo je obvezatno individualno mjerenje i regulacija toplinske energije na razini osnovne stambene ili poslovne jedinice. U sve nove objekte koji se trebaju priključiti na CTS ugrađuju se individualne toplinske podstanice koje omogućuju individualnu regulaciju, tj. određivanje razine komfora te evidentiranje utrošene energije za pojedinu stambenu jedinicu, odnosno stan. One su pandan su kombi-bojleru na plinskom etažnom grijanju, a uz mogućnost pojedinačne regulacije i mjerenja, imaju i druge prednosti. U postojećim objektima nudimo ugradnju elektroničkih razdjelnika topline koji omogućavaju individualnu potrošnju tako da se potrošnja više ne obračunava po m2 stana, nego po stvarnoj potrošnji. Razdjelnici topline u kombinaciji s ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila potrošačima daju kontrolu nad potrošnjom, a samim time i mogućnost uštede. Ugradnja razdjelnika nije zakonska obaveza, već je ostavljeno potrošačima da sami odluče o tome. Bitno je naglasiti da je to moguće isključivo uz suglasnost ovlaštenog predstavnika i svih suvlasnika zgrade. Odaziv za ugradnju razdjelnika trenutno nije velik iz razloga što je to relativno skupa investicija u odnosu na vrijeme povrata uloženog. Jedan od razloga su trenutačno relativno niske cijene toplinske energije, no s porastom cijena očekujemo i porast interesa za ugradnju ovakvih uređaja. Planiramo pokrenuti projekt promicanja razdjelnika u sklopu provođenja DSM-programa ("Upravljanje potrošnjom energije") kao dio projekta financiranog kreditom Svjetske banke. Ugradnja ovakvog sustava neminovno za sobom nosi povećanu energetsku učinkovitost i uštedu toplinske energije jer je u svim projektima do sada ugradnja termostatskih radijatorskih ventila i razdjelnika topline rezultirala uštedama u potrošnji energije za grijanje prostora za 10 - 30%. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u fazi izrade novog Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju kojim će se regulirati ovo područje.
Poznato je da se investitori stambenih i poslovnih zgrada, trgovačkih centara i sl. kao osnovno rješenje za njihovu opskrbu energijom češće odlučuju za prirodni plin, a ne za (po cijeni za krajnjeg korisnika jeftiniju!) toplinsku energiju iz CTS-a. Zašto je to tako i što bi trebalo učiniti da se stanje promijeni?
Nismo nezadovoljni priključivanjem na naš toplinski sustav. Godine 2006. priključen je 21 MW, tako da je ukupna zakupljena snaga iznosila 1519 MW, a 2007. je priključeno još 16 MW i zakupljena snaga je na kraju ogrjevne sezone iznosila 1535 MW. Kod nas strateški nije definirano „zoniranje” centralnog toplinskog sustava i mreže prirodnog plina kao što je to učinjeno u nekim europskim zemljama s razvijenim sustavom daljinskog grijanja, primjerice u Beču i Kopenhagenu, pa nerijetko imamo situacije da su na istom mjestu oba energenta i mreže u koliziji.
Mišljenja sam da će se situacija mijenjati sa donošenjem regulative iz područja toplinske energije i plina.
Cijene energenata koje stalno rastu posljednjih su nekoliko mjeseci stalna 'top-tema' u medijima. Za razliku od toga, cijena toplinske energije iz toplinarskih sustava smatra se najnižom, dok su istodobno distributeri toplinske energije suočeni s poteškoćama u poslovanju zbog stalno rastućih ulaznih troškova za pogon kotlovnica. Kako se HEP Toplinarstvo nosi s time?
Kao što sam rekao, osnovni problem poslovanja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom vrele, odnosno tople vode i tehnološke pare u nekoliko proteklih godina karakterizira nerealan odnos s jedne strane rastućih cijena ulazne energije (goriva: mazut i prirodni plin) koje se formiraju na slobodnom tržištu ili kroz odgovarajuće druge važeće tarifne sustave i cijene koje vrijede za maloprodajnu razinu široke potrošnje i kućanstava, a s druge strane nerealno niskih ili nedovoljnih razina cijena proizvedene toplinske i električne energije u kogeneracijskim procesima i toplinske energije u posebnim toplanama. Opće je poznata i činjenica da su cijene i uvjeti opskrbe toplinskom energije niz godina pod snažnim pritiskom socijalne politike, bez subvencije iz proračuna i pod stalnom kontrolom i pritiskom jedinica lokalne uprave i samouprave. Cijena toplinske energije proizvedene u procesu kogeneracije je povoljnija od one proizvedene u samostalnim kotlovnicama, no i dalje poslujemo s gubitkom zbog velikog nerazmjera naših prodajnih i cijena energenata (energente koje u malim kotlovnicama koristimo kao gorivo - ekstralako i lako loživo ulje ili plin kupujemo od lokalnog distributera po cijeni široke potrošnje). Zbog toga ćemo u skladu s odredbama važećeg Tarifnog sustava iskoristiti sve mogućnosti kako bi se što prije cijene topline počele usklađivati s stvarnim troškovima kako bismo osigurali održivost poduzeća i našli mogućnost za financiranje investicija potrebnih za daljnji razvoj sustava i njegovo kvalitetno održavanje te potrošačima osigurali kvalitetnu uslugu.
Stručnjaci HEP Toplinarstva redoviti su sudionici brojnih stručnih skupova. Kako gledate na stanje na tržištu rada i je li teško pronaći odgovarajuće stručnjake te što im možete ponuditi?
U pravu ste kada kažete da je vrlo teško doći do kvalitetnog visokoobrazovanog kadra, a dakako da to i mi osjećamo. Mladi stručnjaci su danas jako traženi, a oni najbolji su "rasprodani" već na fakultetima. U posljednje vrijeme smo malo "pomladili" tvrtku, tj. zaposlili smo određen broj mladih obrazovanih ljudi.
I za kraj, recite nam nešto o dugoročnijim planovima, odnosno o HEP Toplinarstvu na liberaliziranom energetskom tržištu.
Naš je prioritet priključenje novog konzuma na postojeće sustave te širenje na nova područja gdje god je to moguće. Više ćemo pažnje posvetiti marketingu s ciljem informiranja investitora, pojektanata i potrošača o našim proizvodima i uslugama te mogućnostima uštede, pri čemu ćemo promovirati energetsku učinkovitost. Pokušat ćemo pronaći načine za konkurentne cijene priključka na toplinski sustav, u skladu s važećim zakonskim odredbama. Po uzoru na projekt Rebro nudit ćemo hlađenje parom iz CTS-a i drugim bolnicama i objektima gdje god je to moguće i ima ekonomsku logiku. Svojim potrošačima nastojat ćemo pružiti pouzdanu i kvalitetnu uslugu, pazeći pri tome suvremene globalne trendove u uštedama na energiji i moderna tehnološka dostignuća. Još jednom, naši CTS-ovi najmanje su ekološki štetni, a predstavljaju najefikasniju proizvodnju toplinske energije u istodobnoj proizvodnji električne i toplinske energije na jednom mjestu. Centralni toplinski sustavi u pogonu su cijele godine pa potrošačima isporučujemo energiju potrebnu za grijanje u zimskom razdoblju i za PTV svih 365 dana u godini.
