Prvih 30-ak stranica broja ovaj je put posvećeno problemima plinskog gospodarstva. Kao prvo, na predstojeće promjene na tržištu plina osvrnuo se stalni komentator energetske problematike u časopisa, naš ugledni energetski stručnjak i redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Igor DEKANIĆ, dipl. ing.
Nakon toga slijedi opsežan prilog koji je pripremila urednica našeg portala www.energetika-net.com Nina DOMAZET, dipl. nov. i u kojem su podrobno iznesena razmišljanja nekoliko najmjerodavnijih osoba za područje plinskog gospodarstva: državne tajnice za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, direktora Hrvatskog operatora tržišta energije te predstavnika četiri vodeća hrvatska distributera plina: Termoplina, Elektrometal - distribucije plina, Međimurje-plina i Montcogim-plinare. U neke od najvažnijih naglasaka iz tog priloga ubraja se i stav da se disparitet cijena i nedostatak konkurencije ubraja u najveće probleme u plinskom gospodarstvu, najava skorog donošenja novih podzakonskih propisa iz područja plinskog gospodarstva, razmišljanje o realnoj cijeni plina kao osnovnom preduvjetu postojanja konkurencije, a time i liberalizacije tržišta plina te izjave da bi distributere i opskrbljivače plinom većinom trebalo privatizirati, da tarifa za distribuciju ne dopušta investicije i time ugrožava sigurnost plinske mreže, da potrošnja plina pada unatoč priključivanju novih potrošača, ali i da plin više nije konkurentan energent.
Članak će svakako poslužiti kao odličan uvod već treću Plinsku energetsku konferenciju koja se 11. - 12. studenog ove godine održava u Podstrani pokraj Splita. Uz to, tamo će svakako biti riječi i o novom hrvatskom kogeneracijskom sustavu koji je ugrađen na Gradskim bazenima u Čakovcu i o perspektivama energetike Dalmacije.
Novi broj donosi i niz priloga iz područja tehnike hlađenja, ventilacije i klimatizacije, također kao uvod u (ponovno) već treći Klima-forum koji se održava 13. - 14. listopada u Zadru. Pri tome vrijedi izdvojiti kraći prikaz projekta poslovne zgrade Sky Office u Zagrebu koji svakako otvara novo poglavlje u hrvatskom graditeljstvu, ali i o općenitom stanju svjetskog tržišta za klimatizaciju koje se očito oporavlja, što je znak da i svjetsko gospodarstvo polako izlazi iz krize. Zanimljivo je vidjeti i da se klimatizacija stadiona za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022. godine u Kataru planira s ekološkim rješenjima, ali i da Europska komisija zahtijeva veću učinkovitost klima-uređaja.
Kada se pak radi o tehnici grijanja, valja reći da se u Njemačkoj smanjuje potražnja za uljnim i sustavima grijanja na obnovljive izvore, no da unatoč svemu njemački instalateri s optimizmom gledaju u budućnost. Isto tako, treba napomenuti da je u Hrvatskoj sada pravo vrijeme za osuvremenjavanje sustava grijanja i to plinskim kondenzacijskim kotlovima. Tu su i prikazi nove tehnologije za sanaciju podzemnih vodova, ali i sustava vodoopskrbe u Zadru i okolici te o mogućnostima primjene ultrafiltracije u pripremi pitke vode.
Konačno, valja se zapitati znači li nesreća u NE Fukushima 1 u Japanu preokret u svjetskoj energetskoj politici, iako se unatoč tome Velika Britanija usmjerava upravo na nuklearnu energiju i obnovljive izvore. Vezano uz obnovljive izvore, tu je i odgovor na pitanje koliki je potencijal za primjenu solarnih toplinskih sustava u Hrvatskoj, ali i što raditi sa starom i neispravnom fotonaponskom opremom.
Sve to, ali i mnogo više, nalazi se u novom broju časopisa EGE. Jeste li ga već pročitali?
Pročitati više, ali i pretplatiti se možete na www.ege.hr.
