Propuštanja cjevovoda, bez obzira o kojem se mediju radilo: nafti, naftnim derivatima ili nekim tekućim kemikalijama ili pak raznim plinovima, u svakom su slučaju golem problem. S jedne strane, time je uvelike ugrožena sigurnost i zdravlje ljudi u neposrednoj okolici cjevovoda, ugrožen je i okoliš, a s druge strane, ugrožena je i sigurnost i pouzdanost dobave medija koji se prenosi, što redovito ima velike, izravne ili neizravne, financijske posljedice. No, suvremena tehnička rješenja koja na hrvatskom tržištu predstavlja tvrtka Ekofluid omogućavaju vrlo precizno praćenje stanja cjevovoda u realnom vremenu i, na osnovi toga, pravodobno poduzimanje potrebnih mjera.
PipePatrol - iznimno učinkovit alat za precizno otkrivanje propuštanja cjevovoda
PipePatrol - sustav za otkrivanje propuštanja cijevovoda
Još od svojeg osnivanja 1921. godine, tvrtka Krohne je posvećena inovaciji i potrazi za pouzdanim mjeriteljskim rješenjima koja pokrivaju sva područja procesne instrumentacije. Njezini proizvodi dana pokrivaju široko područje mjerenja i analiza procesa, od mjerenja u pojedinim točkama, do rješenja za cjelovita postrojenja.
Jedno od takvih rješenja je i sustav za otkrivanje propuštanja cjevovoda pod nazivom PipePatrol. Riječ je o sustavu koji omogućava najosjetljivije unutarnje otkrivanje propuštanja cjevovoda i odlikuje se izvanrednom pouzdanošću zahvaljujući primjeni načela prepoznavanja uzoraka propuštanja (eng. leak pattern recognition). Time se dobivaju vrlo precizne informacije o propuštanju, uz kontinuiran i robustan nadzor u svim radnim uvjetima cjevovoda.
Tako djeluje E-RTTM
Zahvaljujući primjeni jedinstvenog načela uzoraka propuštanja PipePatrol se danas smatra jedinim pouzdanim rješenjem koje omogućava usporedbu onoga što se stvarno događa s cjevovodom s onim što bi se trebalo događati, a sve to bez pojave lažnih alarma. Naime, za razliku od ostalih takvih rješenja na tržištu, PipePatrol ne uspoređuje jednostavno ulazni i izlazni protok, već koristi očitane vrijednosti na ulazu i izlazu kako bi se proračunali profili protoka po cijeloj promatranoj dionici. Potom se taj, proračunati profil protoka (model) uspoređuje sa stvarnim, izmjerenim vrijednostima na ulazu i izlazu. Taj se model naziva proširenim prijelaznim modelom u realnom vremenu (eng. E-RTTM, extended real-time transient model). Kako koristi relativne vrijednosti, omogućava kontinuirani rad čak i u slučaju prijelaznih uvjeta u cjevovodu, bez ikakvih važnih utjecaja na osjetljivost. Dakle, E-RTTM se s pravom može smatrati jedinim rješenjem koje omogućava brzo i vrlo osjetljivo otkrivanje propuštanja uz bilo kakve uvjete pogona cjevovoda.
Upravljanje cjelovitošću cjevovoda iz svemira praćenjem infrastrukture na temelju satelitskih podataka
Sateliti EO/SAR imaju ugrađene dalekometne radare koji koriste napredne tehnike obrade kako bi se dobile snimke visoke rezolucije. Instrumenti radara rade neovisno o svjetlosti ili toplini. Radari odašilju zračenje u mikrovalnom području elektromagnetskog spektra. Stoga sateliti EO/SAR mogu pružiti cijelodnevnu i cijelonoćnu sliku Zemlje, a snimke se mogu dobiti neovisno o vremenskim uvjetima. Takvo rješenje s ciljem praćenja cjevovoda na zemlji razvila je nizozemska tvrtka OrbitEye.
Pri tome se koristi procesni lanac PIMSiS kako bi se otkrilo vanjski ljudski utjecaj (tzv. djelovanja treće strane) na cjevovod i to na osnovi usporedbe otkrivenih događaja u referentnim i novonastalim snimkama. Naime, upravo su ta djelovanja treće strane (tj. slučajna ili pak namjerna oštećenja cjevovoda) najčešći uzrok zastoja u radu naftovoda, produktovoda i plinovoda u Europi, pri čemu su se takvi incidenti do sada u pravilu otkrivali helikopterima, posebnim vozilima ili pak šetnjom uz trasu cjevovoda.
Svemirsko 'oko' omogućava precizno praćenje bilo čega u vezi s cjevovodima na Zemlji
Izrada referentne snimke počinje preuzimanjem jedne ili više snimki iz baze snimki satelitskog poslužitelja, koje pokrivaju cjelokupnu trasu cjevovoda koja se nadzire. Te snimke su predobrađene kako bi se ispravile razlike u nadvišenju terena i u orbiti satelita. Zatim se stvarna referentna snimka izrađuje rezanjem pojasa oko trase cjevovoda koja se nadzire. Potom se na referentnoj snimci odvajaju prirodni okoliš od objekata napravljenih ljudskom rukom i otkrivaju takvi objekti (tzv. detekcija mete).
Pri tome se referentna snimka može temeljiti na jednoj ili više snimki od određenog datuma, ali za stabilna područja može biti temeljena na snimkama napravljenim na dva ili tri dana u slijedu (radi uklanjanja šumova). Kada nakon ponovnog snimanja nove snimke trase cjevovoda budu dostupne, te se snimke dobavljaju iz baze snimki poslužitelja satelita i ponovno se primjenjuju opisani koraci. Nakon toga se uspoređuju detektirane mete u novim snimkama i u referentnoj snimci. Pri tome se primjenjuje poseban detekcijski algoritam koji se temelji na koherenciji novih i referentne snimke. Zatim se razlike u detektiranim metama (tj. pojave ili nestanci događaja) šalju kao obavijesti sigurnom internetskom vezu operatoru sustava cjevovoda. Obavijesti imaju oznaku lokacije i kvalitete, koja opisuje kvalitetu otkrivenih promjena.
Primjer podloge dobivene na osnovi satelitske snimke s ciljem jednostavnijeg izvođenja radova na polaganju cjevovoda u Nizozemskoj
Cjelokupan opisani procesni lanac PIMSiS-a u potpunosti je automatski, uključujući i kontrolu kvalitete za ispitivanje prijelaznih rezultata i optimiranja specifičnih parametara algoritama primijenjenih na podatke. Inače, za usluge PIMSiS-a koriste se sateliti EO/SAR koji omogućavaju visoku frekvenciju ponavljanja, veliku širinu slike i razumnu zemljopisnu rezoluciju.
