Sjeverna Makedonija će u energetiku investirati 100 milijuna eura, kroz početak izgradnje nekoliko kapitalnih energetskih infrastrukturnih projekata.
U tu svrhu u Vladi su potpisani ugovori za realizaciju ovih projekata koji će, prema energetskim vlastima, oblikovati budućnost države, ojačati njezinu stabilnost i definirati viziju gospodarskog razvoja, sigurnosti i suvereniteta. Riječ je o izgradnji fotonaponske elektrane „Bitola 3" i revitalizaciji hidroelektrana – Faza 3.
„Potpisivanjem ugovora za realizaciju fotonaponske elektrane 'Bitola 3' i revitalizaciju hidroelektrana – Faza 3, šaljemo jasnu i nedvosmislenu poruku da je energetika jedan od ključnih nacionalnih prioriteta i investicija od najvišeg strateškog interesa. Riječ je o investiciji ukupne vrijednosti 97 milijuna eura. Od toga, 50 milijuna eura dolazi od KfW banke za fotonaponsku elektranu 'Bitola 3', 10 milijuna za revitalizaciju hidroelektrana, a 37 milijuna od EBRD-a za FNE 'Bitola 3'. S ovim projektima ulaganja u energetski sektor približavaju se iznosu od 100 milijuna eura", rekao je makedonski premijer Hristijan Mickoski.
Izgradnja fotonaponske elektrane „Bitola 3" predstavlja korak prema modernoj, čistoj i održivoj energetici koja koristi snagu prirode u službi javnog interesa. Ovim ulaganjima država će smanjiti ovisnost o uvozu električne energije, stabilizirati energetski bilancu i stvoriti preduvjete za predvidive i niže troškove na duži rok.
„U suvremenom svijetu energetika je pitanje od suštinskog značaja za nacionalnu sigurnost, gospodarsku konkurentnost i socijalnu stabilnost. Siguran, stabilan i vlastiti energetski sustav preduvjet je otpornosti na gospodarske i geopolitičke izazove, kao i dugoročnog razvoja. Zato je naša opredijeljenost jasna: sustavno, kontinuirano i odgovorno ulaganje u energetske kapacitete, s ciljem jačanja energetske neovisnosti i osiguravanja dugoročne sigurnosti za građane i gospodarstvo", istaknuo je Mickoski.
Mudro upravljanje resursima
Hidroelektrane su stare između 50 i 70 godina.
HE Vrutok izgrađena je 1957. godine, HE Globočica 1965., dok je HE Špilje iz 1969. godine. Novijeg datuma su HE Kozjak iz 2004. i HE Sveta Petka iz 2012. godine. Vlasti u Skoplju navode da kroz revitalizaciju hidroelektrana – Faza 3 pokazuju kako se mudro upravlja postojećim resursima.
„Umjesto da dopustimo da kapaciteti zastarijevaju, ulažemo u njihovu modernizaciju, povećanje učinkovitosti i produljenje radnog vijeka. To je pristup koji donosi najveći povrat državi i građanima. Partnerstvo je primjer kako država i međunarodna zajednica mogu zajedno graditi projekte od strateškog značaja", poručuju iz Vlade.
„Hidroelektrane je potrebno rehabilitirati jer je u određenom razdoblju, duljem od 20 godina, nužna obnova opreme, turbina, generatora i hidroenergetskih čvorišta. Osim toga, kod termoelektrana imamo vrlo male rezerve ugljena i još kratko ćemo moći koristiti kapacitete koje imamo u REK Bitola, iako nam je ta energija trenutno vrlo važna kao bazna energija", rekao je Vangel Fuštić, profesor na Sveučilištu „Sv. Ćiril i Metod" u Skoplju.
Očekuje se da će ova ulaganja donijeti značajan gospodarski učinak kroz otvaranje novih radnih mjesta, angažman domaće industrije, razvoj lokalnih zajednica i povećanje konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Cilj nije kratkoročni učinak, već dugoročna transformacija.
„Gradimo energetski sustav koji će biti otporan na krize, fleksibilan prema budućim izazovima i usklađen s europskim standardima, ali i sustav koji će osigurati energetsku sigurnost danas i za generacije koje dolaze", dodaju iz Vlade.
Stabilan energetski sustav, poručuju, temelj je stabilnog gospodarstva i boljeg životnog standarda građana.
