Hrvatska se nalazi na trećem mjestu unutar Europske unije po postotku proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, dok po udjelu takve energije u ukupnoj potrošnji zauzima šesto mjesto.
Podaci Eurostata pokazuju da su obnovljivi izvori prošle godine pokrivali 47,5 posto bruto potrošnje električne energije diljem EU-a. Radi se o rastu od 2,1 postotnog boda godinu ranije, a u usporedbi s 2004. godinom, kada je njihov udio iznosio tek 15,9 posto, bilježi se gotovo trostruko povećanje.
Što se tiče strukture proizvodnje, najveći doprinos dala je energija vjetra sa 38,0 posto ukupne proizvodnje, dok je hidroenergija sudjelovala s 26,4 posto. Zajedno, ova dva izvora čine gotovo dvije trećine ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora. Na trećem mjestu je solarna energija s udjelom od 23,4 posto, dok su kruta biogoriva i drugi obnovljivi izvori doprinijela s 5,8 odnosno 6,4 posto.
Najdinamičniji rast bilježe solarne elektrane: njihov udio u 2008. godini iznosio je samo jedan posto, a proizvodnja je skočila sa 7,4 teravatsata te godine na 304 teravatsata u 2024. godini.
Gledajući udio obnovljivih izvora u potrošnji električne energije tijekom 2024. godine, na vrhu su Austrija s 90,1 posto (pretežno hidroenergija), Švedska sa 88,1 posto (većinom hidroenergija i energija vjetra) te Danska sa 79,7 posto (dominira energija vjetra). Udio veći od 50 posto imaju još Portugal (65,8%), Španjolska (59,7%), Hrvatska (58,0%), Latvija (55,5%), Finska (54,3%), Njemačka (54,1%), Grčka (51,2%) i Nizozemska (50,5%).
Najniže udjele bilježe Malta (10,7%), Češka (17,9%), Luksemburg (20,5%), Mađarska i Cipar (obje po 24,1%) te Slovačka (24,9%).
Navedeni podaci odnose se na potrošnju koja obuhvaća i uvezenu električnu energiju. Kada se promatra isključivo proizvodnja, hrvatski rezultati su još impresivniji – treće mjesto u EU iza Danske (88,4%) i Portugala (87,5%). Hrvatska proizvodi 73,7 posto električne energije iz obnovljivih izvora, s time da većinu generiraju hidroelektrane.
