Hrvatska se u prvom tromjesečju 2025. godine našla među europskim liderima po udjelu obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije, s visokih 77,3 %. Viši udio ostvarile su jedino Danska (88,5 %) i Portugal (86,6 %), pokazuje najnovije izvješće Eurostata o energetskoj proizvodnji u EU.
Ipak, na razini cijele Europske unije udio električne energije iz obnovljivih izvora pao je u usporedbi s prethodnom godinom. U prva tri mjeseca 2025. godine obnovljivi izvori činili su 42,5 % neto proizvedene električne energije, što je pad od 4,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje 2024., kada je taj udio iznosio 46,8 %.
Glavni razlog ovog pada bio je osjetan pad proizvodnje iz hidroenergije i energije vjetra, koji ukupno čine najveći dio obnovljive proizvodnje. Hidro i vjetroelektrane proizvele su 218,5 TWh u prvom kvartalu 2025., u odnosu na 260,5 TWh godinu ranije. Iako je solarna proizvodnja značajno porasla – s 40,9 TWh na 55 TWh – taj rast nije bio dovoljan za kompenzaciju ukupnog pada.
U čak 19 zemalja članica zabilježen je pad udjela obnovljivih izvora u odnosu na godinu ranije. Najveće smanjenje dogodilo se u Grčkoj (-12,4 postotna boda), Litvi (-12,0) i Slovačkoj (-10,6), dok su najniže ukupne udjele zabilježile Češka (13,4 %), Malta (14,4 %) i Slovačka (15,1 %).
Kada se pogleda struktura obnovljive proizvodnje u EU, najveći doprinos u prvom kvartalu 2025. došao je iz energije vjetra (42,5 %), zatim hidroenergije (29,2 %) i solarne energije (18,1 %). Ostatak su činila obnovljiva goriva koja se sagorijevaju (9,8 %) i geotermalna energija (0,5 %).
Hrvatska se time jasno pozicionirala među vodećima u Europskoj uniji po udjelu obnovljivih izvora energije. Ipak, važno je naglasiti da je takav rezultat prvenstveno posljedica snažnog udjela hidroelektrana u domaćem energetskom miksu. Istodobno, pad udjela obnovljive proizvodnje na razini cijele Unije ukazuje na strukturne slabosti koje će biti nužno sustavno rješavati.
