Pokret otoka je 26. ožujka održao 'online' dijalog pod nazivom 'Solarne elektrane 2025+: Nove prilike, novi izazovi'. U dijalogu koji je organiziran u sklopu projekta ETO RENEW aktivno je sudjelovalo više od 150 građana, a tema su bile zakonske izmjene u području obnovljivih izvora. Točnije, u fokusu su bile izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, posebice u kontekstu novog obračunskog modela za sunčane elektrane koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2026. godine. Dakako, raspravljano je o utjecaju tih izmjena na građane, poduzetnike i energetske zajednice.
Razlog tih izmjena, između ostaloga, je konačno stupanje na snagu određenih odredbi iz europskog zakonodavstva, za koje je Hrvatska uspjela ishoditi dvogodišnju odgodu, no to ističe 31. prosinca ove godine. Jedna od tih odredbi je ona koja se odnosi na status kupaca u samoopskrbi i njihovu privilegiju neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže. Zbog toga Ministarstvo gospodarstva do 31. ožujka ove godine treba pripremiti novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe, a njegova primjena započet će 1. siječnja 2026.
Smanjena isplativost sunčanih elektrana
Najvažnije u tim promjenama za korisnike je činjenica da oni koji imaju sunčanu elektranu za samoopskrbu više neće biti oslobođeni plaćanja naknada za korištenje mreže pri preuzimanja električne energije iz nje. Naime, izmjena koju mnogi smatraju najproblematičnijom je ukidanje modela 'netiranja energije', koji je do sada omogućavao da se proizvedena i preuzeta energija međusobno obračunavaju ('kW h za kW h'). Za razliku od toga, model koji će vrijediti od 1. siječnja 2026. godine smanjuje ekonomsku isplativost kućnih sunčanih elektrana na više načina:
• građani će sada plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, bez obzira na to koliko su sami proizveli, što znači dodatni trošak koji ranije nije postojao
• cijena otkupa viška energije predane u mrežu smanjuje se novom formulom, što znači da će građani za svoju energiju dobivati još manje novca
• što se više energije bude predavalo u mrežu, to će se morati prodavati je po nižoj cijeni, što znači da će svi koji proizvode više nego što potroše na neki način biti penalizirani.
Te izmjene ne samo što smanjuju isplativost ulaganja u sunčane elektrane za kućanstva za oko 20%, već im praktično onemogućuju da svoju proizvodnju energije koriste na način koji im odgovara. Umjesto da se nagrađuje lokalna proizvodnja i potrošnja, građani se sve više guraju u položaj pasivnih potrošača energije iz mreže.
Otvorena vrata za energetske zajednice
S druge strane novi model istodobno otvara vrata inovativnim rješenjima, poput razvoja energetskih zajednica obnovljivih izvora energije. Dakle, postoje sljedeće prilike kao što su:
• veći fokus na optimiranje vlastite potrošnje jer građani sada imaju dodatni poticaj za prilagodbu svoje potrošnje proizvodnji sunčane elektrane, što podrazumijeva i ugradnju baterijskih spremnika energije
• dinamičniji tržišni modeli za koje se očekuje da će ih ponuditi neki opskrbljivači, a građani će moći birati između različitih rješenja, ovisno o svojim potrebama i potrošačkim navikama.
Iako se financijska isplativost ulaganja u sunčane elektrane može smanjiti u odnosu na dosadašnji model, dugoročno gledano, ulaganje u vlastitu proizvodnju energije i dalje je isplativo, pogotovo uz trend snižavanja cijena solarne opreme i sve veću mogućnost korištenja baterijskih sustava. No, najvažnija pozitivna promjena u zakonu odnosi se na energetske zajednice obnovljivih izvora energije, koje sada imaju jasnije definirane pravne okvire.
Njihove su prednosti sljedeće:
• pravednija raspodjela energije jer one omogućavaju građanima zajedničko ulaganje u sunčane elektrane i dijeljenje u njima proizvedene energije, čime se smanjuje ovisnost o centraliziranim opskrbljivačima i mrežnim troškovima
• lokalna energetska neovisnost jer, umjesto da svaki pojedinac snosi teret promjena u zakonu samostalno, energetske zajednice omogućavaju kolektivnu otpornost na promjene u regulativi i energetskom tržištu
• jednostavniji pravni okvir zbog lakšeg osnivanja energetskih zajednica i njihovog upravljanja.
Novi modeli za novu energetsku budućnost
Iako predložene izmjene Zakona donose određene izazove, smatra Pokret otoka, one ujedno potiču građane i lokalne zajednice na potragu za inovativnim rješenjima. Energetske zajednice nude konkretan odgovor i omogućavaju građanima proizvodnju i dijeljenje električne energije na način koji snižava troškove i povećava njihovu energetsku neovisnost.
Zbog toga i uz sve veći pad cijena solarne opreme i rastuću svijest o važnosti lokalne energetske neovisnosti, budućnost obnovljivih izvora u Hrvatskoj i dalje ostaje svijetla. Građani sada imaju priliku ne samo prilagoditi se novim pravilima, već i iskoristiti ih za stvaranje održivijeg, pravednijeg i otpornijeg energetskog sustava, stoji u objavi za medije Pokreta otoka koju potpisuje Ivan Zoković Cola.
