SDP: Plin, voda i sunčeva energija ključ su energetske samodostatnosti Istre

Autor: B.K. Objavljeno: 04.04.2025. 🕜 09:50 Lokacija: Plomin
  • Pogled iz zraka na postrojenja TE Plomin (izvornik: HEP Toplinarstvo, 2023.)

• TE Plomin, termoelektrane na ugljen, termoelektrane, HEP Proizvodnja, HEP
    Izvor: HEP Proizvodnja

SDP je uoči lokalnih izbora predstavio svoju energetsku politiku u Istri

Kako se približavaju lokalni izbori teme iz područja energetike i zbrinjavanja otpada sve su češće u fokusu političara. Tako je jučer i kandidatkinja SDP-a za istarsku županicu Sanja Radolović predstavila energetsku politiku ove stranke u Istri.

Ona smatra da se neće dogoditi zatvaranje Plomina 2 najavljeno za 2033. godinu jer ne postoji alternativa za proizvodnju električne energije. 

Kako bi Istra ostvarila energetsku samodostatnost, kazala je, rješenja leže u termoelektrani Plomin 1 na plin i hidroelektrani na morsku vodu u Ripendi. Uz postavljanje solarnih panela po kućama i zgradama, vjetroelektranu na Ćićariji i južnoj Istri, te male hidroelektrane u vodoopskrbnom sustavu, postigla bi se energetske samodostatnost ovog kraja.

- Treba nam 330 megavata godišnje, a proizvodimo neko 200 megavata. Tih 130 megavata energetskog 'gapa' rješavamo dalekovodima kojima smo povezani preko Učke. To je apsurd jer imamo plinovod koji ide do Tupljaka i bilo bi jednostavno povući do Plomina 1, koji stoji zatvoren od 2017. godine i prenamijeniti ga u pogon na plin - smatra Radolović koja je upozorila i na to da smo iskoristili premalo sredstava iz EU fondova za obnovljive izvore energije.

SDP se zalaže za solarizaciju javnih zgrada i objekata, kao i poticajima za građane i poduzetnike. Naglasila je kako labinski i pulski vodovod imaju potencijal za male hidroelektrane u vodoopskrbnom sustavu.  Također je predložila povećanje subvencija za kućanstva koja žele instalirati mikrokogeneracijske uređaje koji omogućavaju da svaka kuća s plinskim priključkom postane "mala plinska elektrana".

Kad je riječ o gospodarenju otpadom, upozorila je da od 41 bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj u Istri ne postoji niti jedno. 

Način na koji ŽCGO Kaštijun sada radi pokazuje se kao loše rješenje zbog zagađenja, te smatra da se kod nas se očito pogriješilo s MBO tehnologijom koja ovdje ne daje željene rezultate. Zato je nužno čim prije uključiti struku i promijeniti tehnologiju obrade i zbrinjavanja otpada.

TAGOVI