Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF kontinuirano prati donošenje i provedbu zakonodavstva koje proizlazi iz Europskog zelenog plana, a ove godine i predstojeće izbore za Europski parlament.
U tu je svrhu i WWF Adria pitala političke stranke što misle o nekim od ključnih izazova kako bi kao organizacija bolje razumjela stavove stranaka o ključnim politikama zaštite okoliša.
S obzirom na sve veće posljedice klimatskih promjena na uvjete i troškove života, ovi izbori jedan su od ključnih trenutaka za jačanje europske autonomije i otpornosti Europske unije i svih njenih građana na klimatske promjene, ali i na sve vezane izazove s kojima smo kao kontinent suočeni. Uz zaštitu prirode, WWF kao jedan od svojih ciljeva zagovara i pravedan proces transformacije u klimatski neutralno društvo u kojem se neće povećavati ekonomska i društvena nejednakost.
Plavo gospodarstvo
U Hrvatskoj su se na ispunjavanje upitnika poslanog političkim strankama odazvale Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), Možemo! i Radnička fronta (RF), priopćila je WWF Adria.
Stranke su bile upitane obvezuju li se i dalje podržati i provoditi Europski zeleni plan i podržati dodatno i jače zakonodavstvo o klimi i okolišu; obvezuju li se postaviti kratkoročne i pravno obvezujuće datume za prestanak korištenja ugljena, plina i nafte; podržavaju li reviziju Zajedničke poljoprivredne politike te preusmjeravanje podrške poljoprivrednicima prema njihovom prelasku na agroekološke prakse; hoće li podržati povećanje ulaganja u zaštitu bioraznolikosti i zaštitu prirode te hoće li provoditi ciljeve Strategije bioraznolikosti i Globalnog okvira bioraznolikosti; koliki postotak udjela obnovljive energije žele vidjeti kao obvezu u europskom zakonodavstvu; kako vide budućnost Zajedničke ribarstvene politike i plavog gospodarstva; te obvezuju li se na bolji pristup informacijama, kao i na pravednu i poštenu tranziciju kroz veća ulaganja u programe uštede energije, energetske obnove i prekvalifikacije, odnosno novih radnih mjesta u Europskoj uniji.
Sve se navedene stranke obvezuju kao jedan od svojih političkih prioriteta podržati i provoditi Europski zeleni plan i podržati dodatno i jače zakonodavstvo o klimi i okolišu, no Radnička fronta naglašava da bez promjene kapitalističkog načina proizvodnje i distribucije dobara nema niti zelene tranzicije, stoji u priopćenju WWF Adrije.
Klimatska neutralnost
Na pitanje o planovima za prestanak korištenja ugljena, plina i nafte, HDZ navodi kako zagovaraju prestanak korištenja ugljena do 2033. i kako na tom planu već provode i brojne projekte. Što se tiče prestanka korištenja plina, smatraju kako je potrebno intenzivirati aktivnosti i napore ulaganja u obnovljive izvore, ali i prethodno osnažiti gospodarstvo da se potpuno otkloni od naftnih derivata pa ne daju nikakve rokove.
SDP podržava postavljanje pravno obvezujućih datuma za potpuno ukidanje korištenja ugljena, plina i nafte, ali smatra da su datumi 2030. (ugljen), 2035. (plin) i 2040. (nafta) godine prestrogi.
RF podržava navedene datume, uz promjenu društveno-ekonomskog modela korištenja tih resursa isključivo za potrebe građana, a ne stvaranje profita. Možemo! podržava ukidanje fosilnih goriva do 2040. godine, no svjesni su da na periferiji EU-a postoje značajne prepreke za postizanje tih ciljeva. Stava su da je u Hrvatskoj moguće napustiti korištenje ugljena do 2030., ali da je zbog velike ovisnosti o fosilnim gorivima u industriji, grijanju i prometu, teško u potpunosti prijeći na obnovljive izvore do 2040. godine.
Premda sve stranke zagovaraju klimatsku neutralnost Europske unije i potpuni prelazak na alternativna goriva, smatraju da stopostotna klimatska neutralnost nije moguća do 2040., uz iznimku Radničke fronte.
Međutim, spremne su podržati zakonske mjere za ukidanje subvencija za fosilna goriva i ekološki štetnih EU i nacionalnih subvencija odnosno njihovo preusmjeravanje na pomoć ugroženim skupinama i ključnim sudionicima zelene tranzicije.
Održiviji prehrambeni sustav
Sve se stranke obvezuju na reviziju Zajedničke poljoprivredne politike u skladu sa Strategijom 'Od polja do stola' i Europskim zelenim planom te podržavaju postupno ukidanje izravnih plaćanja i preusmjeravanje javnih sredstava EU-a na potporu poljoprivrednicima u prijelazu na održiviji prehrambeni sustav.
HDZ smatra da postoji velik prostor za bolje integriranje klimatskih i okolišnih politika u Zajedničku poljoprivrednu politiku i da je u toj djelatnosti potrebna temeljita preobrazba i usklađenost s klimatskim i okolišnim te ciljevima bioraznolikosti, a da javna sredstva trebaju biti tako programirana da usmjere poljoprivredu na održiviji prehrambeni sustav, kako bi takva poljoprivreda bila isplativa poljoprivrednicima, a njezini proizvodi konkurentni na tržištu.
Možemo! zagovara sustav poticaja temeljen na socijalnim i ekološkim kriterijima koji pomažu poljoprivredi da postupno prijeđe na organski uzgoj, povećanje kvalitete tla, smanjenje emisija i sprečavanje propadanja hrane u proizvodno-distribucijskom lancu. Uz to, podržavaju pravedniju preraspodjelu poticaja od velikih poljoprivrednih proizvođača prema malima i institucionalno ulaganje u istraživanje, razvoj i informiranje te zadružne oblike poljoprivrede.
Povećanje proračuna
Sve stranke podržavaju i potpunu provedbu Zajedničke ribarstvene politike kako bi se postigao prijelaz na održivo ribarstvo u EU-u, s malim utjecajem na okoliš te se obvezuju na prilagodbu svih pomorskih politika s ciljevima Europske unije i međunarodnim klimatskim ciljevima i ciljevima bioraznolikosti.
Svi podržavaju donošenje novih zakonodavnih i nezakonodavnih mjera otpornosti na klimatske promjene koje daju prioritet razvoju i povećanju rješenja temeljenih na prirodi te bi podržali povećanje proračuna kojim bi se dodatnih 50 milijardi eura godišnje uložilo u obnovu prirode i ekosustava. SDP pritom smatra da 50 milijardi eura godišnje nije dovoljno.
Na pitanje o poboljšanju pristupa informacijama, sudjelovanju javnosti i pristupu pravdi, sve stranke se obvezuju ubrzati nacionalnu provedbu postojećih obveza o pravu na pristup informacijama i pristupu pravosuđu te podržavati daljnje inicijative da se na razini EU-a riješi pitanje nedosljedne i nejednake usklađenosti sa zahtjevima za pristup pravosuđu u članicama.
Stranke su suglasne i kad se radi o promicanju pravedne i poštene tranzicije te podržavaju uvođenje daljnjih velikih investicijskih programa u EU-u za olakšavanje pravedne i poštene tranzicije. HDZ napominje kako zelena tranzicija i dekarbonizacija društva prema zajedničkim klimatskim ciljevima EU-a zahtijeva temeljitu preobrazbu društva i velika ulaganja budući da dosadašnja sredstva namijenjena za tu svrhu nisu ni približno dostatna.
