Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan protekli je vikend, uz suradnike iz Ministarstva, predstavnike Hrvatske gorske službe spašavanja i inicijative Čisto podzemlje, sudjelovao u akciji čišćenja špilje u Gornjem lugu kod Žute Lokve.
"Zaštita okoliša će i dalje biti prioritet Vlade, s posebnim naglaskom na očuvanje pitkih voda. I u novom mandatu nastavit ćemo s provedbom ovakvih akcija i projekata koji se odnose na Katastar speleoloških objekata koji je započet 2015. godine. Zabrinjava činjenica da je više od 600 upisanih objekata onečišćeno otpadom, a više od njih 100 minskim, eksplozivnim sredstvima. Podizanje svijesti o ovim zabrinjavajućim podacima je izuzetno bitno te ćemo i dalje promovirati ovakve akcije i nastaviti sufinanciranje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ističem i potrebu očuvanja pitke vode kojom ovakvi objekti obiluju, našeg najvećeg bogatstva", poručio je ministar.
Aktivno nezakonito odlagalište nalazi se na ulazu u malu špilju u šumskoj vrtači. Otpad je ovdje lako dostupan i jasno vidljiv pa je špilja idealan pokazni primjer na kojem se iz prve ruke vide posebnosti problema onečišćenja i čišćenja podzemlja.
Na toj lokaciji je Čisto podzemlje tijekom godina održalo tri akcije čišćenja kojima je uklonjeno 46 prostornih metara otpada, no za potpunu sanaciju potrebne su dodatne aktivnosti.
Zalihe pitke vode
Oko polovine površine Hrvatske pokriveno je specifičnim nadzemnim i podzemnim oblicima krša. Špilje i jame su prirodna veza između krškog nadzemlja i podzemnih spremnika čak 70 posto zaliha pitke vode u Hrvatskoj. Krška područja Hrvatske većinom pripadaju Dinarskom kršu. Dinaridi su područje najbogatije podzemnom faunom na svijetu. Sa zabilježenih oko 700 pravih špiljskih vrsta i podvrsta, hrvatsko podzemlje na samom je svjetskom vrhu. Od tog broja, čak je 520 vrsta prvi put opisano za znanost na temelju primjeraka pronađenih u Hrvatskoj.
Mnoge od tih vrsta pravi su svjetski rariteti, poput jedine podzemne slatkovodne spužve, jedinog slatkovodnog školjkaša ili pak jedine leteće prave špiljske životinje - špiljske hajdi. Jednu od najvećih ugroza špiljskih staništa čini onečišćenje, bilo iz divljih odlagališta na površini, bilo uslijed ilegalnog bacanja otpada u podzemlje, javlja MINGOR.
Odlaganjem otpada u jame i špilje uništava se priroda i ugrožavaju zalihe pitke vode. Podzemne vodonosnike u kršu odlikuje vrlo mala do nikakva mogućnost samopročišćavanja, stoga je mogućnost i utjecaj onečišćenja podzemnih voda znatno veći u odnosu na veličinu izvora onečišćenja na površini.
Onečišćeni speleološki objekti
"Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uspostavio je 2015., u suradnji sa speleološkim udrugama, Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode. Katastar objedinjava podatke o poznatim speleološkim objektima u Hrvatskoj s ciljem očuvanja i zaštite ove posebnosti hrvatskog krša. U Katastru speleoloških objekata do sada je registrirano 4559 speleoloških objekata od više od 9.000 za sada poznatih. Do 2026. planiran je unos dodatnih 800 objekata. U svrhu prikupljanja podataka o onečišćenim speleološkim objektima uspostavljena je suradnja Ministarstva i Zagrebačkog speleološkog saveza, inicijativa Čisto podzemlje. Partneri na razvoju Katastra također su javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Hrvatska gorska služba spašavanja i Hrvatski geološki institut", istaknuo je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Uz podatke o lokaciji i karakteristikama speleološkog objekta, fotografije ulaza i nacrte speleološkog objekta, Katastar sadrži i informacije o onečišćenosti objekta. Od do sada unesenih objekata u Katastar, 641 objekata je onečišćeno otpadom, a 111 objekta su onečišćena minsko-eksplozivnim sredstvima. Dostupnost podataka u Katastru olakšava organizaciju saniranja onečišćenih speleoloških objekata i nadzor.
Katastar se puni projektom Učinkovitije upravljanje speleološkim objektima Republike Hrvatske kroz održavanje i nadogradnju sustava 'crospeleo' kao dijela informacijskog sustava zaštite prirode, kojeg sufinancira FZOEU u udjelu od 80 posto.
Financiranje uklanjanja otpada odbačenog u speleološke objekte omogućava FZOEU, a prijavitelji su javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološke udruge.
