Europska energetska infrastruktura treba 800 milijardi eura do 2030. odnosno 2,5 bilijuna eura ulaganja kako bi postigla klimatske ciljeve EU-a do 2050. i održala Europu konkurentnom na globalnoj razini, objavila je utjecajna lobistička skupina Europski okrugli stol za industriju (ERT) pozvavši se na svoju studiju.
Ambicija EU-a da bude ugljično neutralan blok do 2050. zahtijeva ogromna ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući širenje mreže, pohranu energije i infrastrukturu za niskougljični vodik i hvatanje ugljika, navodi studija ERT-a napravljena uz potporu Boston Consulting Group (BCG).
"Ovo nije puka nadogradnja, već temeljna transformacija kako bismo ispunili naše klimatske ciljeve i ostali globalno konkurentni", rekla je grupa. Širenje mreža je globalni izazov. EU je u privilegiranoj situaciji jer ima jednu od najvećih međusobno povezanih elektroenergetskih mreža na svijetu, ali i nerazvijeno jedinstveno tržište energije pa te ambicije trebaju daljnju podršku kroz regulatorne mjere.
Mreže, mreže i još mreže
“Osim trenutnog kapaciteta, potrebna nam je nacionalna i prekogranična infrastruktura za električne mreže, vodik i CO2. Ova će infrastruktura igrati ključnu ulogu u upravljanju nestabilnim obnovljivim izvorima energije, što je funkcija koju trenutačno obavljaju fosilna goriva,” stoji u izvješću.
Uz stručne studije slučaja tvrtki Air Liquide, ArcelorMittal, ENGIE, Eni, Ericsson, Iberdrola, Maersk, Nokia, Shell, Siemens, Volvo Group, izvješće artikulira trenutno stanje u europskoj energetskoj infrastrukturi, nedostatke koje je potrebno riješiti i preporuke ERT-a za sljedeću Europsku komisiju i Vijeće za energiju.
U razvoju ovog izvješća, BCG je intervjuirao članove ERT-a koji su na čelu tvrtki koje rukovode energetskom infrastrukturom u Europi, tako da ovo izvješće uključuje citate Leonharda Birnbauma (E.ON), Jean-Pierrea Clamadieua (ENGIE), Claudija Descalzija (Eni), Pekke Lundmarka (Nokia) ), Martin Lundstedt (Volvo grupa), Patrick Pouyanné (TotalEnergies) i Jim Snabe (Siemens).
Traži se slabija regulativa i veća penetracija privatnog kaptala
Kako bi potaknula ulaganja na povišene razine u nadolazećim godinama i desetljećima, Europi će trebati veća suradnja između javnog i privatnog kapitala te jači i poticajniji regulatorni okvir za poticanje ulaganja u mreže i niskougljični vodik, navodi ERT.
Trenutačno složeni propisi EU-a ometaju pristup privatnom kapitalu stoga je lobistička grupa zaključila da je europi potreban “slabiji regulatorni okvir i jasan poslovna prilika za privatne ulagače".
Ako jaz između potrebnih i stvarnih ulaganja potraje, europski energetski sustav neće moći u potpunosti integrirati niskougljične izvore energije, a troškovi sustava će porasti zbog kompenzacija za planirano smanjenje proizvodnje (curtailment), kada proizvođači električne energije budu prisiljeni prekinuti proizvodnju, navodi se u izvješću.
Potrebe za ulaganjima vjerojatno će se ubrzati nakon 2030. kako bi se prilagodio sve veći udio obnovljivih izvora, dok će u zemljama u kojima je udio fotonaponske energije visok, potrebna izgradnja skladišta energije također biti visoka kako bi se kompenzirala povećana varijabilnost u sustavu, smatra ERT.
"Modernizacija infrastrukture ključ je europskog Zelenog plana, ali kreatori politike ne čine dovoljno kako bi omogućili stvarnu realizaciju ciljeva koje su postavili", zaključio je Dimitri Papalexopoulos, predsjednik odbora za energetsku tranziciju i klimatske promjene pri ERT-u.
