Korčulanin Ivan Zoković, po struci magistar inženjerstva, karijeru je posvetio energetskoj tranziciji i održivom razvoju s posebnim naglaskom na otočne zajednice. Dopredsjednik je Zelene energetske zadruge, gdje je vodio prvu kampanju grupnog financiranja, poznatiju kao 'Križevački sunčani krovovi', te je jedan od suosnivača energetske zadruge Apsyrtides na Cresu i Lošinju te član zadruge Novi Otok na Korčuli, gdje aktivno radi na razvoju projekata obnovljivih izvore energije i održivog razvoja. Član je udruge Pokret otoka pa nam je fokus razgovora bio na događanjima vezanim za energetsku tranziciju otoka i velikih prepreke na koje nailaze energetske zadruge.
Pokret otoka već devet godina potpomaže energetsku i društvenu tranziciju na otocima. Možete li ukratko predstaviti svoje dosadašnje aktivnosti?
Pokret Otoka, kao mreža profesionalaca, već devet godina aktivno djeluje na poticanju energetske i društvene tranzicije na hrvatskim otocima. Naša misija temelji se na podršci otočnim zajednicama u usvajanju održivih praksi, jačanju energetske neovisnosti i prilagodbi klimatskim promjenama.
U sklopu našeg djelovanja sudjelujemo u razvoju i izmjenama javnih politika, poput Zakona o otocima, koji je uveo koncept "pametnih otoka". Također smo aktivno uključeni u izmjene zakona koje donosi Ministarstvo gospodarstva, a tiču se osnivanja i rada energetskih zajednica, čime dodatno doprinosimo razvoju održivih otočnih zajednica.
Naša mreža aktivno radi na planiranju i provedbi energetske obnove javnih i obiteljskih zgrada, postavljanju solarnih sustava te na poticanju i podršci osnivanju energetskih zajednica. Od 2020. godine regionalni smo partneri Tajništva za čistu energiju EU otoka, osnovanog od Europske komisije, a od 2023. godine članovi smo Europske federacije malih otoka (ESIN). Osim toga, kroz platformu ETO – Energetska tranzicija otoka, sustavno radimo na razmjeni znanja, edukaciji i podršci otočnim zajednicama u implementaciji obnovljivih izvora energije i prilagodbi klimatskim promjenama. Platforma ETO pruža lokalnim zajednicama konkretne alate i rješenja za lakšu provedbu projekata energetske tranzicije.
Posebnu pažnju posvećujemo projektima koji uključuju lokalne zajednice, poput osnivanja energetskih zadruga i participativnog financiranja za fotonaponske elektrane. Aktivno radimo na stvaranju uvjeta za energetsku neovisnost otoka, koristeći prirodne resurse poput sunca, vjetra i biomase, čime želimo osigurati održivu budućnost za otočne zajednice.
U tom kontekstu, sudjelujemo u projektu ISLET, financiranom iz LIFE programa, koji ima za cilj ubrzati dekarbonizaciju malih mediteranskih otoka kroz razvoj zajednica obnovljivih izvora energije. Projekt uključuje pilot-otoke poput Cresa, gdje radimo na osnivanju energetskih zajednica i implementaciji obnovljivih izvora energije, pružajući model za druge otočne zajednice.
Možemo li biti zadovoljni energetskom tranzicijom u Hrvatskoj, radi li ona u koristi građana, u odnosu na situaciju u zemljama u okruženju?
Energetska tranzicija u Hrvatskoj napreduje, ali ne onim tempom niti na način koji bi u potpunosti iskoristio potencijale naših zajednica, osobito građana i lokalnih inicijativa. Iako imamo određene pomake, poput uvođenja energetskih zajednica u zakonodavni okvir i sve veće svijesti o važnosti obnovljivih izvora energije, još uvijek smo daleko od toga da tranzicija bude istinski građanski pokret.
Ključni izazov je što energetska tranzicija često ostaje u rukama velikih sustava i investitora, dok su građani, unatoč zakonodavnim okvirima koji im omogućuju aktivno sudjelovanje, u praksi i dalje marginalizirani. Za razliku od zemalja poput Danske ili Njemačke, gdje građanske inicijative i energetske zadruge igraju ključnu ulogu, kod nas su procesi često usporeni zbog administrativnih prepreka i manjka financijskih mehanizama. Slovenija i Grčka pokazale su da pojednostavljenje regulative i poticanje grupnog financiranja mogu značajno ubrzati tranziciju, dok Hrvatska tek treba učiniti slične korake.
Energetska tranzicija mora služiti građanima – to znači ne samo smanjiti emisije nego i osigurati pristupačnu, čistu energiju koja će povećati energetsku neovisnost lokalnih zajednica. Hrvatska ima nevjerojatne prirodne resurse, od sunca i vjetra do biomase, i sada je ključno da stvorimo sustav u kojem će ti resursi koristiti građanima, a ne samo velikim investitorima.
Koje su energetske specifičnosti otoka koje nastojite adresirati, što smatrate problematičnim?
Hrvatski otoci imaju jedinstvene energetske specifičnosti koje proizlaze iz njihove izoliranosti, malih populacija i sezonskih fluktuacija potrošnje energije zbog turizma. Ove karakteristike istovremeno predstavljaju izazov, ali i priliku. Naša misija u Pokretu Otoka je adresirati upravo ove specifičnosti kako bi energetska tranzicija na otocima bila prilagođena njihovim potrebama i resursima.
Glavni problemi na hrvatskim otocima uključuju ovisnost o kopnenim resursima, jer većina otoka nema vlastite proizvodne kapacitete za energiju i uvelike ovisi o opskrbi s kopna. To ih čini energetski ranjivima, posebno u situacijama prekida opskrbe. Visoki troškovi energije dodatno opterećuju lokalno stanovništvo i ugrožavaju dugoročnu održivost otočnih zajednica, dok sezonalnost potrošnje, uzrokovana intenzivnom turističkom sezonom, stvara dodatni pritisak na infrastrukturu koja nije prilagođena takvim opterećenjima. Osim toga, nedovoljno iskorištavanje obnovljivih izvora energije predstavlja veliki propust s obzirom na izniman potencijal otoka za solarne i druge oblike obnovljivih izvora.
Po čemu se otoci u Hrvatskoj razlikuju od otočnih zajednica drugih EU članica?
Za razliku od mnogih otočnih zajednica u EU, naši otoci još uvijek nemaju dovoljno razvijene energetske zajednice i projekte koji uključuju građane. U zemljama poput Škotske ili Grčke, otočani su često vlasnici proizvodnih kapaciteta za obnovljivu energiju, što povećava njihovu energetsku neovisnost i donosi ekonomske benefite. U Hrvatskoj, s druge strane, lokalne zajednice i građani rijetko imaju kontrolu nad energetskim projektima.
Pokret Otoka nastoji to promijeniti kroz edukaciju, podršku osnivanju energetskih zajednica i suradnju s lokalnim dionicima. Naša vizija je da otoci postanu energetski neovisni kroz korištenje lokalnih resursa – sunca, vjetra, biomase i mora – uz aktivnu participaciju građana u projektima energetske tranzicije. Uz bolje planiranje i podršku, hrvatski otoci imaju potencijal postati model održivog razvoja i energetske autonomije, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi.
Aktivne su tri energetske zadruge na otocima, na Krku, Korčuli i Cresu, koje imaju konkretne energetske projekte. Možete li reći više o trenutnoj situaciji s tim projektima?
Na hrvatskim otocima trenutno djeluju tri ključne energetske zadruge: Novi Otok na Korčuli, Apsyrtides na Cresu i Lošinju te zadruga Otok Krk na Krku. Sve tri provode konkretne projekte usmjerene na obnovljive izvore energije i energetsku tranziciju. Fokus tih projekata je na izgradnji komunalnih fotonaponskih elektrana, edukaciji lokalnog stanovništva i povećanju energetske neovisnosti zajednica.
Na Korčuli je planirana izgradnja sunčane elektrane snage 10 MW, dok je na Cresu predviđena elektrana od 0,5 MW. Ovi projekti financiraju se kroz kombinaciju tehničke pomoći EU programa i kampanja grupnog financiranja, omogućujući lokalnim zajednicama da ulažu i postanu suvlasnici ovih energetskih resursa. Procesi uključuju izradu idejnih rješenja, elaborate zaštite okoliša, evaluaciju utjecaja na okoliš te detaljne financijske analize. Trenutno se radi na ažuriranju glavnih projektnih dokumentacija kako bi se uskladile s promjenama na tržištu rada i tehnologije.
Što vam se pokazalo najiizazovnijim?
Da, izazova ne manjka. Administrativne prepreke predstavljaju značajan problem – regulativa se često mijenja, što otežava planiranje i provedbu projekata. Također, zakonodavni okvir nije u potpunosti prilagođen potrebama energetskih zadruga, što produžuje proces dobivanja dozvola i povećava troškove. Financiranje ostaje još jedan od glavnih izazova. Iako grupno financiranje nudi inovativno rješenje, prikupljanje dovoljne količine sredstava od lokalnih zajednica zahtijeva dodatne napore, uključujući edukaciju i promociju.
Tehnička infrastruktura na otocima, poput elektroenergetske mreže, često nije spremna za integraciju novih kapaciteta obnovljive energije. Potrebna su dodatna ulaganja u mrežu kako bi se omogućilo stabilno funkcioniranje ovih projekata.
Unatoč izazovima, rad energetskih zadruga na Korčuli i Cresu predstavlja primjer dobre prakse i model za ostale hrvatske regije. Aktivno uključivanje lokalne zajednice u vlasničku strukturu osigurava ne samo financijsku korist već i jačanje lokalnog kapaciteta za buduće projekte.
Što smatrate problematičnim oko osnivanja energetskih zadruga i koje preporuke je Forum energetskih zajednica nedavno dao MINGOR-u da se stanje popravi?
Osnivanje i djelovanje energetskih zajednica u Hrvatskoj još uvijek nailazi na značajne prepreke, što usporava njihovu implementaciju i otežava uključivanje građana u energetske projekte. Forum energetskih zajednica, kojem pripadamo, nedavno je izradio i predao ključne preporuke Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) kako bi se situacija unaprijedila.
Glavni problemi uključuju kompleksan zakonodavni okvir, koji nije prilagođen specifičnostima energetskih zajednica. Nedostatak jasnih uputa otežava osnivanje i administraciju, posebno manjim zajednicama bez pristupa stručnim resursima. Dodatno, nedostatak financijskih mehanizama otežava pokretanje i provedbu projekata. Postojeći fondovi i subvencije često nisu prilagođeni specifičnim potrebama energetskih zajednica, dok su modeli poput grupnog financiranja još uvijek nedovoljno promovirani i podržani.
Administrativne procedure su dugotrajne i često nepregledne. Dobivanje dozvola i suglasnosti zahtijeva značajne resurse i vrijeme, što obeshrabruje manje zajednice. Također, postojeći tehnički sustavi i infrastruktura nisu spremni za decentraliziranu proizvodnju energije, što dodatno usporava realizaciju projekata.
Forum je predložio niz preporuka kako bi se stanje poboljšalo. Među ključnim mjerama su pojednostavljenje zakonodavnog okvira i usvajanje smjernica koje olakšavaju osnivanje i rad energetskih zajednica. Također, preporučeno je osnivanje posebnih financijskih mehanizama poput subvencija, beskamatnih kredita i poticaja za grupno financiranje.
Naglašena je potreba za sustavnom edukacijom i promocijom energetskih zajednica, kako bi se podigla svijest građana i lokalnih vlasti o njihovim prednostima. Forum je predložio osnivanje nacionalne platforme za tehničku i pravnu podršku, koja bi omogućila lakše savjetovanje i pomoć u realizaciji projekata.
Unatoč trenutnim izazovima, energetske zajednice imaju potencijal postati ključan alat za decentralizaciju energetskog sektora u Hrvatskoj. Uvođenje jasnih politika i bolje financijske podrške bit će ključno za poticanje njihovog razvoja i osiguranje koristi za lokalne zajednice.
